Primorac predstavio novu poreznu reformu: Od 1. siječnja 2025. porez na kratkoročni najam

Ministar financija RH, Marko Primorac, predstavio je novi krug porezne reforme nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) i naglasio da izmjene idu u pravcu povećanja pravednosti poreznog sustava te dodao da se porez uvodi od 1. siječnja 2025.

Istaknuo je nekoliko problema zbog kojih je bila potrebna porezna reforma, a to su snažan rast cijena nekretnina i najma zbog preniskog oporezivanja, nedostatak radne snage, nepravedni poticaji poslodavcima na teret poreznog obveznika i povećanje poreznog opterećenja uslijed inflatornih pritisaka.

“Od 2016. godine do danas imali smo kontinuirano ambiciju poreznog rasterećenja i kroz niz krugova uspjeli smo rasteretiti gospodarstvo, kućanstva, građane i poduzeća za ukupno dvije milijarde eura na godišnjoj razini. To znači da bi, da nije bilo rasterećenja, ukupno porezno opterećenje bilo za dvije milijarde eura veće”, rekao je ministar u uvodnom obraćanju.

Dodao je da su rasteretili i građane koji nisu plaćali porez na dohodak i koji ne bi imali koristi od povećanja osobnog dobitka. Rekao je i da će se mijenjati šest poreznih zakona, a prvo je predstavio promjene vezane uz porez na nekretnine.

“Ulagati u nekretnine se isplatilo u tolikoj mjeri da su se nekretnine počele kupovati s ciljem ulaganja, umjesto da se dominantno ulagalo s ciljem rješavanja stambenog pitanja. Mnogi su umjesto u napredak svojih poslovanja ulagali u gradnju apartmana. To je dovelo do rasta potražnje za nekretninama, a time i do rasta cijena tih nekretnina. Cijene su danas tolike da si mlade obitelji ne mogu riješiti stambeno pitanje”, kazao je ministar Primorac.

“To je dovelo i do toga da imamo više od 600.000 praznih nekretnina ili se one, njih preko 200.000, koriste samo za kratkoročni najam”, rekao je i spomenuo da je do rasta cijena došlo i zbog stranaca koji su kupovali nekretnine.

Oporezivat će se nekretnine kao što su stambene zgrade, dio stambenih zgrada, stanovi i svaki drugi funkcionalni prostor namijenjen stanovanju. Porezni obveznik je svaka domaća i strana, pravna i fizička osoba, odnosno vlasnik, ili iznimno, korisnik prema propisu o komunalnom gospodarstvu.

Od oporezivanja su izuzete nekretnine koje služe poljoprivredi ili obavljanju proizvodne i neproizvodne djelatnosti (prema odluci o komunalnoj naknadi). Novoizgrađene nekretnine su oporezive od dana izvršnosti uporabne dozvole ili, iznimno, od dana početka stvarnog korištenja.

“Da bi netko bio oslobođen plaćanja, potrebno je da objekt bude u dugoročnom najmu barem 10 mjeseci godišnje. Porez se neće plaćati za nekretnine koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda nisu primjerene za stanovanje”, poručio je Primorac.

“Što se tiče pravnih osoba i oni će biti obveznici plaćanja ovog poreza. Izuzetak će biti ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja i to šest mjeseci. Nakon tih šest mjeseci i za te zgrade će se plaćati porez na nekretnine”, dodao je potpredsjednik Vlade RH.

Porez se neće plaćati na zgrade javne namjene i one namijenjene institucionalnom smještaju osoba kao što su studentski centri, đački domovi i starački domovi. Neće se plaćati ni za nekretnine općina i gradova koje su na njihovom području te za nekretnine u državnom vlasništvu. Oslobođeni od poreza bit će i socijalno ugroženi građani.

Primorac je istaknuo da će se porez utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez. Ako vlasnik proda nekretninu, a platio je porez, neće dobiti taj novac, a onaj tko je kupio nekretninu, porez će plaćati od sljedeće godine. Porezni obveznik sve promjene mora dostaviti do 31. ožujka poreznom tijelu jer će inače biti kažnjen, a kazne iznose od 1.000 do 6.000 eura.

Porez na nekretnine plaćat će se sukladno odluci općine ili grada u rasponu od 0,6 do osam eura po četvornom metru, a ako općina ili grad ne donese odluku o visini poreza na nekretnine, primijenit će se visina poreza na kuće za odmor za 2024. godinu. Moguće je da će primijeniti i najniži iznos od 0,6 eura po četvornom metru ako općina ili grad za 2024. nije odlukom uvela porez na kuće za odmor. Općina i grad propisuju visinu poreza ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi, ali se uzima u obzir i starost nekretnine te prisutnost sadržaja.

S obzirom na to da se porez uvodi od 2025., iznimno su za tu godinu općine i gradovi dužni donijeti odluku o visini poreza do 28. veljače 2025., a redovni rok za donošenje odluka bit će do 15. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu.

“Porez na nekretnine postat će zajednički prihod države i jedinica lokalne samouprave, 80 posto prihoda pripast će jedinicama lokalne samouprave, a 20 posto državnom proračunu. Bitno je naglasiti da se za ovakvu raspodjelu nismo odlučili zbog toga što nema novca u proračunu, nego zato što smatramo da će zbog povećanje fiskalne decentralizacije doći do nejednake raspodjele fiskalnih kapaciteta. Zbog toga će se tih 20 posto u državnom proračunu koristiti za provođenje fiskalnog izravnanja”, kazao je ministar i dodao kako će taj novac ponovno završiti u jedinicama lokalne samouprave.

Što se tiče poreza na kuće za odmor, Primorac je objasnio da je bilo nužno transformirati ga u porez na nekretnine jer porez na kuće za odmor nije bio obvezujući.

Kratkoročni najam se trenutačno oporezuje u paušalnom iznosu od 20 eura do nešto manje od 200 eura, a to utvrđuju jedinice lokalne samouprave. To je rezultiralo činjenicom da prosječno opterećenje dugoročnog najma iznosi 8,4 posto, a kratkoročno otprilike dva posto. Ministar smatra da je to, uz nedostatak poreza na nekretnine, pridonijelo negativnim posljedicama, odnosno nemogućnosti ugovaranja dugoročnog najma radi rješavanja stambenog potanja. Objasnio je da su odlučili učiniti tako da se poveća donji prag za utvrđivanje poreza za kratkoročni najam i da je nemoguće horizontalno povećati donji prag na teritoriju cijele Hrvatske.

“Odlučili smo pristupiti ovom problemu oslanjajući se na indeks turističke razvijenosti, u suradnji s Ministarstvom turizma i institutom za turizam. Jedince lokalne samouprave klasificiraju se na temelju nekoliko kriterija kao što su broj dolazaka turista, broj noćenja i broj zaposlenih u djelatnostima poveznih s turizmom, a klasificira ih se i prema kategorijama indeksa turističke razvijenosti”, rekao je Primorac.

Kaže da se dugoročni najam trenutačno oporezuje tako da se na 70 posto najamnine odredi porezna stopa od 12 posto. Novom poreznom reformom, za objekte u dugoročnom najmu neće biti poreza na nekretnine, dok će za kratkoročni najam biti potrebno platiti porez. Za kratkoročni najam će se plaćati i turističke pristojbe te druga opterećenja pa će se izjednačiti porezno opterećenje za dugoročni i kratkoročni najam.

Ministar Primorac je najavio i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40.000 eura na 50.000 eura, čime bi se broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjio za 7.500. Što se tiče poreza na dohodak, najavio je podizanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost s 560 eura na 600 eura.

Uz sve promjene, smanjit će se i maksimalna visina niže i više stope poreza na dohodak. Prema tome će općine od 1. siječnja sljedeće godine moći odrediti nižu stopu između 15 i 20 posto, a višu između 25 i 30 posto. Za gradove je to između 15 i 21 posto za nižu i 25 i 31 posto za višu, a za velike gradove i sjedišta županija raspon niže stope je između 15 i 22 posto te više između 25 i 32 posto. Rasponi za Grad Zagreb su od 15 do 23 posto za nižu i 25 do 33 posto za višu stopu.

Primorac je rekao da će povratnici u Hrvatsku biti oslobođeni poreza na dohodak na razdoblje od pet godina, pod uvjetom da su u inozemstvu neprekidno proveli dvije godine. Međutim, neće biti oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko, a poslodavci više neće biti oslobođeni plaćanja mirovinskog i zdravstvenog za mlade. Poslodavci koji već koriste mjeru moći će to pravo koristiti ukupno pet godina, ali od 1. siječnja više se neće moći koristiti za nova zapošljavanja. Na snazi ostaje mjera da mladi do 25 godine imaju umanjenje od 100 posto poreza na dohodak, a oni od 26 do 30 godina 50 posto.