Primorac na sastanku ECOFIN-a, bilo riječi i o uvođenju digitalnog eura

Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Marko Primorac sudjelovao je na sastanku Vijeća EU za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) u Bruxellesu, na kojem je bilo riječi i o projektu uvođenja digitalnog eura, koji je apostrofiran kao ključan korak u očuvanju monetarnog suvereniteta i jačanju strateške autonomije Unije.

Kako se navodi u priopćenju Ministarstva financija, sastanak Vijeća započeo je političkom raspravom o Paketu o jedinstvenoj valuti kojim će se na sveobuhvatan način urediti pitanja uvođenja digitalnog eura, statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja, te pružanja usluga digitalnog eura u državama članicama čija valuta nije euro.

Ministri su podržali ambiciju danskog predsjedništva o postizanju dogovora u Vijeću do kraja 2025., a rečeno je da projekt digitalnog eura predstavlja ključan korak u očuvanju monetarnog suvereniteta i jačanju strateške autonomije EU. Pritom će digitalni euro imati značajnu ulogu u povećanju financijske uključenosti i stvaranju poticajnog okruženja za razvoj i inovacije, uz naglasak da neće zamijeniti gotovinu, nego će služiti kao dodatna opcija za digitalna plaćanja i prijenos novca.

Nakon toga je predstavljen paket prijedloga izmjene regulatornoga okvira za sekuritizaciju. U kontekstu uspostave Unije štednje i ulaganja, naglašena je potreba za obnovom europskoga sekuritizacijskog tržišta koje ima veliki potencijal za mobiliziranje nužnog privatnog kapitala radi financiranja europskih strateških prioriteta, priopćilo je hrvatsko ministarstvo.

Ministar Primorac izrazio je načelnu podršku predloženim izmjenama okvira za sekuritizaciju te istaknuo određena otvorena pitanja, poput predložene relaksacije kapitalnih zahtjeva, a koja je potrebno adresirati u nadolazećim raspravama kako bi se osigurala financijska stabilnost i otpornost bankarskog sustava.

U nastavku sastanka, ministrima je predstavljen program i prioriteti rada danskog predsjedništva Vijećem EU, a Europska komisija je izvijestila o gospodarskim i financijskim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu.

U okviru Proljetnog paketa Europskog semestra za 2025., odobrene su Preporuke Vijeća za države članice (CSR) i zaključci o provedenim dubinskim analizama u okviru procedure makroekonomskih neravnoteža, prenosi Hina.

Vezano uz provedbu reformiranog okvira za gospodarsko upravljanje, usvojene su preporuke Vijeća kojima se odobravaju srednjoročni fiskalno-strukturni planovi Austrije i Litve. Također, usvojene su i preporuke Vijeća za aktivaciju nacionalnih klauzula o odstupanju od fiskalnih pravila za 15 država članica koje su u ovoj fazi uputile službene zahtjeve, uključujući i  Hrvatsku.

Naime, nacionalnom klauzulom o odstupanju dozvoljena je privremena devijacija od maksimalnih stopa rasta neto rashoda zbog povećanja potrošnje za obranu do 1,5 posto BDP-a u razdoblju 2025. – 2028. U tom razdoblju bit će lakše izvediv postupan i fiskalno održiv prijelaz prema većim nacionalnim rashodima za obranu, pri čemu će se osigurati koordinirano jačanje obrambenih i sigurnosnih kapaciteta EU.

Između ostalog, izvijestilo je ministarstvo, europski ministri su odobrili Zajedničke poruke EU-a za sastanak ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G20 koji će se održati 17. i 18. srpnja 2025. U kontekstu proširenja europodručja, dovršen je formalni postupak u Vijeću vezano za uvođenje eura u Bugarskoj.