Primorac: Financijski sustav zbog novog zakona o bankovnim naknadama neće i ne može biti ugrožen

Financijski sustav nije ugrožen niti će ga izmjene Zakona o usporedivosti naknada, kojim bi se trebala ukinuti naknada za vođenje bankovnog računa za redovna primanja, ugroziti poručio je na potpredsjednik Vlade RH i ministar financija, Marko Primorac, na margini konferencije HNB-a i EIB-a “Financiranje rasta i inovacija s ciljem jačanja konkurentnosti”.

9. ožujka završilo je javno savjetovanje o izmjenama i dopunama ovog zakona. Tijekom savjetovanja pristiglo je 45 komentara, a konačno izvješće o savjetovanju bit će objavljeno 9. travnja te će tada i biti poznato koje primjedbe su usvojene a koje ne. Nakon toga, Vlada će početi s izradom konačnog teksta zakona.

“Zaprimili smo komentare u javnom savjetovanju, kada bude zakon utvrđen i predložen na sjednici Vlade, vidjet ćete onda i tekst toga prijedloga i onda možemo detaljnije razgovarati naravno o svemu”, poručio je ministar Primorac.

Prema prijedlogu koji je upućen u javno savjetovanje, usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom. Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

U javnom savjetovanju je sudjelovao i HNB, a guverner Vujičić je poručio da će komentirati dalje bankovne naknade kada konačni zakon bude izrađen odnosno kada vidi koji komentari su prihvaćeni a koji ne odnosno kako će uopće izgledati konačna verzija.

U međuvremenu, Hrvatska udruga banaka (HUB) upozorila je da na temelju preliminarne analize, predložene izmjene tog zakona mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

No, ministar Primorac je istakao da se „ne bi previše opterećivao time što kažu banke”, a za mjere Hrvatske narodne banke (HNB), koje se odnosne na nova ograničavanja kreditiranja građana, ocjenjuje da bi mogle imati pozitivni učinak na stopu inflacije.

“Svakako razumijem intenciju u smislu smanjenja općenito te kreditne ekspanzije koja je u tijeku i ne bih to doista nikako posebno komentirao. U smislu nekakvih učinaka, može imati relativno pozitivne učinke na smanjenje prije svega kreditne aktivnosti, a onda samim time i potrošnje, pa vjerojatno može imati pozitivan učinak i na kretanje stopa inflacije, ali doista ne bih ništa htio komentirati. To će HNB komentirati”, zaključio je ministar financija.

Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, rekao je da trenutačni podaci ne pokazuju velike promjene odnosno da broj građana koji uzimaju kredite prije novih mjera HNB-a nije drugačiji nego inače.

„Namjera mjera je dvojaka – s jedne strane je postavljanje standarda za kreditiranje za stambene i gotovinske kredite koji omogućavaju otpornost financijskog sustava u slučaju pogoršanja ekonomskih uvjeta, a s druge strane smanjivanje snažne potražnje. Prvenstveno smo imali snažan rast gotovinskih kredita koji je zaista bio velik a to će, kada se smanji potražnja za ovim kreditima, utjecati i na inflatorne pritiske“, pojasnio je guverner Vujčić.

Rekao je i da prema prve projekcije mjera HNB-a, koje na snagu stupaju 1. travnja 2025. godine mogu se očekivati u drugoj polovici ove godine.

HNB radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava, od 1. travnja uvodi nove makrobonitetne mjere kojima ograničava kriterije kreditiranja potrošača. Tako se iznos novog zaduživanja potrošača ograničava tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite. Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.

Guverner HNB-a je komentirao i mogućnost da banke kćerke velikih EU banaka, koje posluju u Hrvatskoj, kroz dividende „izvlače“ novac za potrebe i po nalogu svojih matičnih banaka, za potrebe proračuna država u kojim matično posluju.

„U slučaju banaka, vlasnici odlučuju o raspodjeli dobiti kao i kod svih drugih poduzeća. Naravno, iznimke mogu postojati ako se radi o kapitalnim zahtjevima ali ako se radi o nečem što nisu kapitalni zahtjevi onda je raspodjela dobiti odluka samih poduzeća, u ovom slučaju banaka“, pojasnio je Vujičić.