Povrat na vlasnički kapital hrvatskih nefinancijskih kompanija iznosi 15 posto, a slovenskih je više nego upola niži, odnosno sedam posto. Prosjek EU je na 21 posto, objavila je Bloomberg Adria, a središnja vrijednost kompanija u usporedivim europskim zemljama kao što su Češka i Mađarska izjednačena je s hrvatskih 15 posto.
Povrati na kapital hrvatskih kompanija utrostručili su se od sredine 2010-ih, povećavši se gotovo dva postotna boda godišnje, što je četvrti najbolji rezultat među državama EU.
Najveći doprinos ukupnom rastu dobiti hrvatskih poduzeća od sredine 2010-ih naovamo dolazio je iz sektora povezanih s turizmom, konkretnije u djelatnostima pružanja smještaja, ugostiteljstva te maloprodaje, navodi Bloomberg Adria. Iako su rasli apsolutni profiti, operativna profitabilnost nije se značajno promijenila, jer su se profitne marže tih sektora povećavale tek nekoliko postotnih bodova.
Strukturno jačanje poslovnih rezultata bilježile su i kompanije koje se bave računalnim programiranjem i povezanim aktivnostima, a čije su operativne marže danas na 23 posto. U zadnje vrijeme su povrati vlasnika rasli i kod nekih kompanija koje su zbog prirode svojeg poslovanja profitirale na neuobičajenim tržišnim poremećajima, poput kompanija u vodenom prijevozu čije je poslovanje poraslo 2022. godine zbog problema u brodarskom prijevozu i rasta brodarskih vozarina.
Zabrinjava činjenica, navodi se u analizi, da je kapital hrvatskih kompanija od sredine 2010-ih naovamo rastao upola sporije od dobiti. Dobit kompanija se ne reinvestira, odnosno srednjoročni povrat iz dodatnog kapitala ulagači traže negdje drugdje. To je čvrst pokazatelj da su snažne stope rasta gospodarstva zadnjih godina na „klimavim nogama“, jer su nošene jednokratnim uspjesima kao što su infrastrukturne investicije kanalizirane kroz EU fondove.
Porezno rasterećenje reinvestirane dobiti nameće se kao dobra ideja u privlačenju pozornosti investitora, pogotovo u Hrvatskoj gdje, slično kao i u susjednim državama, porez na dobit poduzeća nosi 2,5 posto BDP-a i pokriva tek sedam posto ukupnih poreznih prihoda. Kroz posebni Zakon o poticanju ulaganja država porezno rasterećuje one koji grade i(li) ulažu u proizvodnu opremu.
Međutim, ovaj zakon, navodi se u analizi, ne dopušta potpuno rasterećenje oporezivanja dobiti, a ujedno se njima dodatno komplicira ionako kompliciran porezni sustav.
Slovenija na samom dnu EU
Povrati na kapital slovenskih kompanija na samom su dnu EU. Tamošnje kompanije se ne mogu podičiti ni s generiranjem same dobiti, jer se njezinim prosječnim godišnjim rastom (CAGR) od 3,4 posto od 2015. do 2022. godine svrstavaju među 20 posto najslabijih ekonomija EU-a.
Pogledom među djelatnosti, uspješne industrije u Sloveniji su farmaceutska, programerska te logistička, sve tri s operativnim profitnim maržama između 10 i 15 posto, navodi se u analizi. I dok su ti sektori zadnjih godina rasli u dobiti ili barem poslovali stabilno, uteg na profitabilnost cijelog gospodarstva bili su neki tradicionalni sektori, primjerice proizvodnja namještaja, električnih aparata te plastičnih i kemijskih proizvoda.
Slovenske su kompanije u gornjoj polovici uspješnih u grupi europskih zemalja po privlačenju vlasničkog kapitala, koji je od sredine 2010-ih naovamo rastao dvostruko brže od dobiti poduzeća. U strukturno zdravlje slovenskih kompanija dodatno uvjerava njihova niska financijska poluga, u ovom slučaju mjerena kao omjer duga i sume duga i vlasničkog kapitala, koji je na razini od 38 posto, a time među 25 posto najnižih u EU i među najnižima u grupi usporedivih zemalja srednje i istočne Europe.
Pročitajte još:
Od sredine 2010-ih naovamo, slovenske kompanije su smanjile zaduženost te investirani kapital restrukturirale u smjeru vlasničkog kapitala i time, kao dodatan uspjeh, uz Rumunjsku zabilježile najoštrije smanjenje financijske poluge među zemljama srednje i istočne Europe.
Slovenske kompanije su, u prosjeku, angažirale prikupljeni kapital, odnosno prikupljeni kapital im nije deponiran kod banaka ili kod sličnih financijskih institucija. Odnos likvidnih sredstava i investiranog kapitala za slovenske kompanije je na 38 posto, odnosno ispod EU prosjeka od 41 posto i na donjem kraju raspona među usporedivim zemljama srednje i istočne Europe.
