Povjerenstvo za fiskalnu politiku je, razmatrajući prijedlog državnog proračuna za 2024. godinu, pozvalo Vladu RH da ograniči donošenje fiskalnih mjera s trajnim učinkom na rashode te ustraje na strukturnim reformama i ulaganjima potrebnim za povećanje stope potencijalnog rasta.
Povjerenstvo za fiskalnu politiku je usvojilo stajalište o prijedlogu državnoga proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.
Kako je navelo Povjerenstvo, prenosi Hina, očekivanja i prognoze za 2024. godinu ukazuju na slična makroekonomska kretanja kao i u ovoj godini, ali će nastavak snažnog rasta proračunskih rashoda u idućoj godini utjecati na značajno povećanje proračunskog manjka.
Vlada RH i za ovu i za iduću godinu prognozira gospodarski rast od 2,8 posto, dok je u 2024. na razini opće države planiran značajan rast deficita, na 1,5 milijardi eura ili 1,9 posto BDP-a. No, unatoč tom pogoršanju proračunske pozicije, u uvjetima snažnog nominalnog rasta BDP-a, očekuje se nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, koji bi u 2024. trebao iznositi 58 posto.
Povjerenstvo je pozvalo Vladu RH da ograniči donošenje fiskalnih mjera s trajnim učinkom na rashode, kao i da ustraje na onim strukturnim reformama i ulaganjima potrebnim za povećanje stope potencijalnog rasta.
Upozorili su i da, unatoč znatnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, njegova nominalna visina ostaje visoka, pa predstavlja izvor ranjivosti za hrvatsko gospodarstvo i dugoročnu održivost javnih financija.
“Nužno je javne rashode držati pod kontrolom, tim više što se projicirana gospodarska perspektiva brzo može promijeniti i u slučaju jačeg usporavanja gospodarske aktivnosti javne financije će biti izložene većim rizicima. Mogu se pojaviti ozbiljne makroekonomske neravnoteže i stagnacija “, istaknuli su iz Povjerenstva.
Apostrofirali su i realnu opasnost da se, ako hrvatsko gospodarstvo u srednjem roku značajnije ne poveća produktivnost i konkurentnost privatnog i javnog sektora, prenosi Hina, smanjenjem priljeva europskih sredstava mogu pojaviti ozbiljne makroekonomske neravnoteže i stagnacija.
“Stoga, glavni cilj ekonomske, a time i fiskalne politike, mora biti konstantna težnja za održivim gospodarskim rastom, jer jedino takav rast može podržati (viši) javni dug i dugoročnu održivost javnih financija”, poručili su iz Povjerenstva.
Pročitajte još:
Podsjećamo, prijedlog državnog proračuna za 2024. godinu u odnosu na 2023. ukazuje na tri posto veće javne prihode te 11 posto veće rashode.
Pritom, ukupni prihodi državnog proračuna u idućoj godini planirani su u iznosu od 28,5 milijardi eura, dok bi ukupni rashodi trebali iznositi 32,6 milijardi eura, što je, kada je o rashodima riječ, 3,3 milijarde eura ili 11,2 posto više u odnosu na plan za 2023. godinu. Povećanje rashoda najvećim je dijelom rezultat povećanja rashoda za zaposlene, za 1,5 milijardi eura, a tu su između ostalog i mirovinska primanja uslijed indeksacije mirovina, s rastom od 1,1 milijardu eura.
