U Europskoj uniji je 2025. godine zabilježeno oko 19.400 poginulih u prometnim nesrećama, što predstavlja pad od tri posto u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč tom smanjenju, Hrvatska se i dalje ubraja među zemlje s višim stopama smrtnosti na cestama, prema preliminarnim podacima Europske komisije. Diljem Europske unije napredak prema sigurnijoj mobilnosti se nastavlja, ali sporim i vjerojatno nedovoljnim tempom.
Iako smanjenje sugerira postupno poboljšanje, također je potvrdilo da je napredak do sada ostao spor. Europski kreatori politika postavili su ambiciozne dugoročne ciljeve: prepoloviti broj smrtnih slučajeva u prometu do 2030. i približiti se nultoj stopi smrtnih slučajeva do 2050. godine.
Međutim, na temelju trenutnih trendova, postizanje tih ciljeva i dalje zahtijeva ubrzanje i politike i ponašanja. Komisija upozorava da postoji potreba za trajnim naporima jer većina država članica, unatoč općem poboljšanju, trenutno nije na putu da ostvari strateški cilj smanjenja broja poginulih i teško ozlijeđenih za 50 posto do 2030. godine.
Podaci za Hrvatsku pokazuju da se zemlja nalazi u gornjoj polovici ljestvice po smrtnosti, iznad prosjeka EU-a koji iznosi 43 žrtve na milijun stanovnika. Hrvatska je u razdoblju od 2019. do 2025. godine smanjila broj poginulih za 12 posto, što je također ispod europskog prosjeka koji iznosi 15 posto.
Najveće smanjenje zabilježeno je u Estoniji, za 38 posto, i Grčkoj, za 22 posto. Prema dostupnim podacima, Belgija, Bugarska, Danska, Poljska i Rumunjska trenutačno su na putu da ostvare cilj smanjenja smrtnosti za 50 posto do 2030.
Najsigurnije ceste i dalje imaju Švedska i Danska, s 20 odnosno 23 smrtna slučaja na milijun stanovnika.
Najviše smrtnih slučajeva u ruralnim područjima
Podaci za 2024. ukazuju na kontinuiranu neravnotežu u mjestima gdje se smrtni slučajevi događaju. Seoske ceste ostaju najopasniji dio mreže, odgovoran za većinu smrtnih slučajeva. U 2024. godini više od polovice svih smrtnih slučajeva – oko 10 600 – dogodilo se izvan urbanih područja.
Čimbenici poput većih prosječnih brzina, manje tolerantnog dizajna cesta i duljeg vremena reagiranja u hitnim slučajevima pridonijeli su povišenoj razini rizika u tim regijama. Urbana okruženja predstavljaju drugačiji, ali jednako složen sigurnosni izazov. Iako su ukupne brzine niže, gradovi sve više izlažu opasnosti ranjivije sudionike u prometu.
Izvor: Baza podataka EU CARE o prometnim nesrećama i nacionalnim izvorima
Pješaci, biciklisti i motociklisti zajedno predstavljaju sve veći udio poginulih u prometnim nesrećama. U 2024. godini, među poginulima je bilo preko 2500 pješaka, više od 1000 biciklista i oko 1360 motociklista.
Neravnomjeran napredak među državama članicama
Značajne razlike i dalje postoje između zemalja Europske unije. Sjeverne i zapadnoeuropske zemlje, poput Švedske, Danske i Luksemburga, zabilježile su neke od najnižih stopa smrtnosti u prometu u svijetu. Nasuprot tome, druge države članice i dalje se suočavaju s osjetno većim rizicima. Procjenjuje se da na jednu poginulu osobu dolazi pet teško ozlijeđenih, što znači da svake godine oko 100.000 ljudi u EU-u pretrpi teške ozljede u prometnim nesrećama.
U zemljama poput Bugarske, Rumunjske i Poljske, stope smrtnosti i dalje su znatno povišene – u nekim slučajevima i do četiri puta veće nego u najsigurnijim zemljama. Ove razlike ukazuju na strukturne nejednakosti u kvaliteti infrastrukture, provedbi i kulturi sigurnosti na cestama diljem Unije. Unatoč tome, Europska unija i dalje postiže relativno dobre rezultate u međunarodnom kontekstu.
Unatoč visokoj brojci od 20 000 smrtnih slučajeva godišnje, EU je zabilježila otprilike 44 smrtna slučaja u prometu na milijun stanovnika – znatno ispod globalnog prosjeka od 174.
Pročitajte još:
Muškarci čine 77 posto poginulih, a žene 23 posto. Posebno zabrinjava visok udio mladih u dobi od 18 do 24 godine te osoba starijih od 65 godina među stradalima, osobito među pješacima i biciklistima.
Vozači i putnici u automobilima sudjeluju u 44 posto smrtnih slučajeva, korisnici motornih vozila na dva kotača u 21 posto, pješaci u 18 posto, a biciklisti u devet posto. Uređaji za osobnu mobilnost čine jedan posto, no broj smrtnih slučajeva povezanih s njima znatno je porastao od 2021. do 2024.
