Hrvatsko gospodarstvo raste po najvišim stopama u EU, ali rast bi mogao biti još brži, a Hrvatska bi mogla biti država blagostanja, uklone li se prepreke koje usporavaju rast, istaknuto je u ponedjeljak na Danu poduzetnika, koji tradicionalno organizira Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), a na kojem su sudjelovali i premijer Andrej Plenković te potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Marko Primorac.
U svom obraćanju premijer Andrej Plenković naglasio je kako Hrvatska posljednjih godina ostvaruje dobre gospodarske rezultate, a što je, kazao je, rezultat rada i poduzetnika i radnika.
Istaknuo je da je u vremenima krize gospodarstvu i građanima Vlada osigurala gotovo osam milijardi eura, a da su istovremeno provedene brojne reforme. Ponovio je da je sada zaposleno 1,72 milijuna ljudi, kao i da je Vlada tijekom covid krize osigurala plaću svakom drugom radniku.
Smatra da će hrvatski rast BDP-a ove godine iznositi 3,6 posto, što je puno više nego u nekim drugim ekonomijama EU. Inflacija bi ove godine trebala iznositi između 2,9 i tri posto, dok će se javni dug smanjiti na 57,4 posto BDP-a.
Apsolutni BDP, naveo je, 2016. je iznosio 47 milijardi eura, dok će ove godine biti 86,4 milijarde eura. Nadalje, krajem sljedeće godine vrijednost BDP-a u apsolutnom izrazu trebao bi, prema projekcijama Vlade, iznositi 92,4 milijarde eura, što je gotovo stopostotni rast BDP-a u devet godina.
BDP per capita 2016. bio je 11.100 eura, a ove će godine biti 22.400 eura, istaknuo je premijer.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić predstavio je tzv. Bijelu knjigu u kojoj poslodavci Vladi preporučuju poteze koji bi dodatno popravili “krvnu sliku”, hrvatskog gospodarstva.
Pročitajte još:
Uz ostalo, u Knjizi se navodi da su Hrvatskoj nužno potrebni kvalitetni zaposlenici, ali i da ovdašnji sustav obrazovanja nije učinkovit. Nadalje, Hrvatskoj je potrebno i ciljano privlačenje investicija u djelatnosti koje stvaraju višu dodanu vrijednost.
U HUP-u smatraju i da Zakon o poticanju ulaganja mora biti konkurentan u odnosu na praksu zemalja u okruženju. Nadaju se i konkurentnom poreznom sustavu, odnosno smanjenju poreznog klina od 42,4 posto (u 2025.) na razinu top pet najkonkurentnijih članica EU.
