Porezi na energiju čine više od tri četvrtine prihoda od poreza na okoliš u EU

Prihodi od poreza na okoliš kategorizirani su u četiri osnovne skupine: porezi na energiju, porezi na promet, porezi na onečišćenje i porezi na resurse.

Europska unije je tijekom 2022. godine prikupila 317,2 milijarde eura od poreza na okoliš. Porezi na energiju predstavljali su više od tri četvrtine prihoda EU od poreza na okoliš u 2022., objavio je Europski ured za statistiku, Eurostat.

Prihod od poreza na okoliš predstavlja 4,8 posto ukupnih državnih prihoda od poreza i socijalnih doprinosa i dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU. Ovaj iznos ipak predstavlja smanjenje od četiri posto, nakon povećanja od devet posto u 2021. i smanjenja od devet posto u 2020. godini.

Omjer prihoda od poreza na okoliš i BDP-a dosegao je najnižu točku od dva posto u 2022. Slično tome, udio poreza na okoliš u ukupnom udjelu državnih poreza pao je na povijesno nisku razinu od 4,9 posto u 2022., s najviše točke od 6,1 posto, koliko je, prema podacima Eurostata iznosila u 2011.

Dok su neke zemlje EU, zabilježile povećanje prihoda od poreza na okoliš između 2021. i 2022., kao što su Bugarska s rastom od 6,3 posto i Grčka s rastom od tri posto, druge, poput Italije i Nizozemske zabilježile su smanjenje prihoda od poreza i to 1,9 odnosno 1,6 posto.

Europski zeleni dogovor prepoznaje ključnu ulogu oporezivanja u tranziciji prema ekološki održivijem europskom gospodarstvu. Naglašava nužnost usklađivanja poreznih sustava s klimatskim ciljevima EU. Pažljivo osmišljene porezne reforme mogu potaknuti gospodarski rast, smanjiti emisije stakleničkih plinova učinkovitim određivanjem cijena ugljika i pridonijeti pravednoj tranziciji.

Putokaz za resursno učinkovitu Europu (Europska komisija, 2011.) uključivao je sljedeću prekretnicu: do 2020., veliki pomak s oporezivanja rada na oporezivanje okoliša dovest će do znatnog povećanja udjela poreza na okoliš u državnim prihodima, u skladu s najbolja praksa zemalja EU.

Međutim, podaci Eurostata pokazuju trend pada u omjeru poreza na okoliš i ukupnih poreznih prihoda, koji je postao izraženiji tijekom godina, što ukazuje na ograničen napredak u postizanju ciljeva učinkovitosti resursa. Posljednjih godina nastavio se smanjivati udio ekoloških poreza i poreza na rad u ukupnim poreznim prihodima. Porezi na rad i okoliš ostali su stabilni od 2010. do 2017., a zatim su se razišli.

Udio poreza na rad rastao je do 2020., a potom je padao, dosegnuvši povijesno najnižu razinu 2022., uz pad od 0,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Udio ekoloških poreza također je pao za 0,6 posto u 2022. Ti su padovi doveli do smanjenja udjela poreza na rad od 3,8 posto i pada ekoloških poreza u ukupnom oporezivanju od 19,8 posto u usporedbi s razinama iz 2010.

Unatoč tome, porezi na rad i dalje čine 50,6 posto ukupnih poreznih prihoda, dok porezi na okoliš čine samo 4,8 posto, čime su porezi na rad gotovo 10,5 puta veći od poreza na okoliš u smislu svog doprinosa.

Porezi na energiju glavni izvor prihoda od poreza na okoliš u EU

U 2022. većina prihoda EU od poreza na okoliš potjecala je od poreza na energiju, s udjelom od 76,5 posto. Ovaj porez obuhvaća poreze na energente kao što su ugljen, naftni derivati, prirodni plin i električna energija koja se koristi za tiskarski materijal i transport. Porezi na CO2 , koji se obično nameću energentima, prema konvenciji također spadaju u ovu kategoriju.

Prometni porezi prvenstveno obuhvaćaju poreze koji se odnose na vlasništvo i korištenje motornih vozila. U 2022. ti su porezi činili 19,2 posto ukupnih prihoda EU od poreza na okoliš.

Porezi na zagađenje i resurse obuhvaćaju različite vrste poreza, uključujući one na vađenje sirovina, emisije u zrak i vodu, buku i gospodarenje otpadom i oni su  ostvarili samo 4,3 posto ukupnih prihoda od poreza na okoliš u EU u 2022. godini.

Porezi na energiju zabilježili su smanjenje od 5,8 posto između 2021. i 2022. godine, dok su prihodi od poreza na onečišćenje i resurse porasli za deset posto u 2022. u usporedbi s 2021., dok su ostali praktički isti u smislu prihoda u postotku ukupnih prihoda od poreza i socijalnih doprinosa.

Postoje značajne varijacije između zemalja EU u distribuciji ovih vrsta poreza, napominje Eurostat u ovom izvješću. Na primjer, porezi na energiju doprinijeli su 14,5 posto ukupnih prihoda u Bugarskoj, ali samo 2,4 posto u Irskoj, 2,2 posto na Malti i 0,06 posto u Češkoj za prometne poreze, dok su primjerice u Hrvatskoj i Rumunjskoj porezi za onečišćenje i resurse donijeli dva posto odnosno 0,01 posto.

U 2022. korporacije su doprinijele 51,8 posto ekoloških poreza, nadmašivši kućanstva koja su doprinijela 44,9 posto. To je označilo pomak u odnosu na 2021., gdje su doprinosi bili ravnomjernije raspoređeni. Korporacije su najviše doprinosile porezima na energiju s udjelom od 57,2 posto, dok su kućanstva plaćala većinu poreza na promet s udjelom 67,6 posto te poreza na zagađenje i resurse s udjelom od 53,4 posto.

Porezi na CO 2 ili porezi na ugljik naplaćuju se na sadržaj ugljika u fosilnim gorivima. Dok svi porezi na energiju povećavaju cijenu energenata, porezi na CO 2 moraju imati jasnu poreznu osnovicu (sadržaj ugljika), što ovu vrstu poreza čini različitom u usporedbi s drugim porezima na energiju. Posljedično, porez na CO 2 daje poticaj za korištenje goriva s nižim udjelom ugljika.

Posljednjih je godina nekoliko zemalja EU uvelo porez na ugljik koji se kreće od manje od jednog eura po metričkoj toni ugljika u Poljskoj, do preko 110 eura u Švedskoj, Lihtenštajnu i Švicarskoj. Osim pristojbi za pojedine države, EU porezi na CO2 također pokrivaju prihode države od dražbi emisijskih dozvola u okviru EU sustava trgovanja emisijama, koji bilježe sve države članice EU.

Ukupni prihodi od poreza na CO2 koji se odnose na EU sustav trgovanja emisijama su prijavile zemlje EU iznosili su 27,2 milijarde eura za 2022., u usporedbi s 19,4 milijarde eura za 2021. godinu, što pokazuje sve veću važnost sustava trgovanja emisijama u oblikovanju oporezivanja okoliša i generiranju državnih prihoda.