Porasli troškovi rada, Hrvatska bilježila veliki rast troškova satnice

U drugom tromjesečju ove godine, kako navodi Eurostat, troškovi rada po satu porasli su za 3,6 posto u eurozoni i za četiri posto u Europskoj uniji u odnosu na isto tromjesečje lani.

Statističari ističu da su plaće i naknade te troškovi koji nisu troškovi plaće dvije glavne komponente troškova rada.

Tako su u eurozoni na godišnjoj razini troškovi satnica i plaća bili veći za 3,7 posto, dok su troškovi koji nisu plaće porasli za 3,4 posto. Istodobno, u EU su troškovi satnica i plaća bili veći za 4,1 posto, a komponenata koje nisu vezane uz plaću za 3,8 posto.

Troškovi rada po satu su u drugom tromjesečju 2025. porasli na godišnjoj razini za 2,7 posto u uglavnom neposlovnom gospodarstvu i za četiri posto u poslovnom gospodarstvu. Najveći rast, 4,7 posto, zabilježen je u građevinarstvu, a zatim su usluge s 4,3 posto i na kraju industrija s rastom od 3,3 posto.

U EU su troškovi rada po satu porasli za 3,1 posto u uglavnom neposlovnom gospodarstvu i za 4,4 posto u poslovnom gospodarstvu. U građevinarstvu je zabilježen rast od 4,8 posto, uslugama 4,6 posto, a u industriji 3,9 posto.

Na godišnjoj razini, gospodarske djelatnosti (odjeljci NACE Rev. 2) koje su zabilježile najveći porast troškova satnice bile su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s rastom od 8,9 posto te rudarstvo i vađenje s rastom od 6,7 posto.

S druge strane, najmanji godišnji rast zabilježen je u području poslovanja nekretninama, 1,6 posto.

U EU su u drugom tromjesečju 2025. u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, gospodarske djelatnosti (odjeljci NACE Rev. 2) koje su zabilježile najveći porast komponente koja nije vezana uz plaću bile stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, sa 7,3 posto, te rudarstvo i vađenje, sa 6,6 posto. Najmanji godišnji rast zabilježen je u području administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, od 1,8 posto.

Među državama članicama EU, u drugom tromjesečju 2025. u usporedbi s istim tromjesečjem lani, najveći porast troškova satnice za cijelo gospodarstvo zabilježen je u Bugarskoj, 13,4 posto, i Mađarskoj, 11 posto.

Uz njih, još tri države zabilježile su porast od deset posto ili više, a to su Rumunjska, 10,4 posto, Estonija, 10,3 posto, i Grčka, 10,1 posto. U Hrvatskoj je pak zabilježen godišnji rast od devet posto tako da nije daleko od navedenih država.

Najmanji porast u tom razdoblju zabilježen je u Francuskoj i to od 1,4 posto. Zatim je Danska s 1,5 posto, a na trećem mjestu je Malta s 1,9 posto.