Poljska vlada u utorak je najavila uvođenje programa za poticanje domaćih investicija, po kojem bi dobit na ulaganja kućanstava bila djelomično oslobođena od poreza, i za kojeg se smatra da bi mogao privući oko 100 milijardi poljskih zlota (23 milijarde eura) ili oko 2,5 posto BDP-a u iduće tri godine.
Poljska je u proteklih nekoliko godina bila imala jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europskoj uniji, no u posljednje vrijeme manjak investicija i slabo razvijeno tržište kapitala prijeti usporavanjem. Poljska stoga traži načine za oslobađanje postojećih resursa i održanje konkurentnosti, rekao je u utorak poljski ministar za financije i ekonomiju Andrzej Domanski.
“Poljskoj je potreban rast investicija, koje su u posljednjih par godina bile niske. To je preduvjet ne samo za povećanje bogatstva poljskih građana, već i za jačanje konkurentnosti i inovacija u gospodarstvu, te sigurnosti cijele zemlje,” rekao je Domanski.
Trenutno poljski građani plaćaju porez od 19 posto na dobit koju ostvaruju od kamata na štednju ili ulaganja u dionice i obveznice. Iako je u posljednje dvije godine vlada najavljivala reformu tog poreza, novim prijedlogom porez ostaje na snazi, no uvodi se novi oblik investiranja za građane kojim bi mali ulagači ipak bili porezno rasterećeni.
Vlada sad želi uvesti osobne investicijske računa (OKI) preko kojih bi građani mogli ulagati. Za investicija do 100.000 zlota (23.000 eura) ne bi se plaćao nikakav porez na dobit, dok bi se za veća ulaganja plaćao porez na imovinu od samo 0,8 ili 0,9 posto.
Od tih 100.000 zlota četvrtina se može odnositi na štedne depozite, dok ostatak mora biti uloženo u tržišta kapitala. Iako će se ovakvim potezom podržati domaće tržište dionica, analitičar Krzysztof Adamczak iz tečajnog servisa Walutomat kaže da je “hibridno rješenje” po kojem se nulta stopa poreza na dobit nakon prelaske zadanog praga zamjenjuje porezom na imovinu došlo kao “iznenađenje.”
“Treba istaknuti da se ranija rješenja za poticanje ulaganja, poput računa za mirovinska ulaganja, neće dirati. No, loše je što vladin prijedlog zamišlja da se investira isključivo gotovina, što će ići na ruku brokerskim kućama koje će moći više zarađivati na provizijama za transakcije,” rekao je Adamczak za poljski portal ManagerPlus.
Cilj te ideje je potaknuti investicije na tržištima kapitala, a mogla bi stupiti na snagu “u drugoj polovici 2026. godine,” rekao je Domanski novinarima, te dodao da se projicira da bi u prvoj godini nakon uvođenja, 2027., država od toga mogla uprihoditi 250-300 milijuna zlota (58-70 milijuna eura).
Više od polovice štednje Poljaka je u depozitima, u čemu je pri vrhu Europske unije. Kako navodi poljska vlada, prosjek EU je oko 31 posto, dok je u Švedskoj tek 12 posto. Iako je držanje novca u bankama nudi sigurnost, prinosi na štednju su niski, a vlada u njima vidi potencijal za investicije koje bi potaknule razvoj domaćeg tržišta kapitala.
Pročitajte još:
Investicijski računi za građane, nazvani skraćenicom OKI, bit će dobrovoljni, a ideja je rađena po uzoru na švedski Investeringssparkonto (ISK), koji je uveden 2012. Po tom modelu investicijsko-štednog računa, građani na ostvarenu zaradu preko ISK ne plaćaju uobičajeni porez na dobit od 30 posto, već daleko niži paušalni godišnji porez.
Švedski ISK je u proteklih desetak godina postao jako popularan. Više od 40 posto građana ima ISK račun, a po nekim procjenama 2024. je ukupna vrijednost njihove imovine iznosila gotovo trećinu švedskog BDP-a.
