Poljska isprobava četverodnevni radni tjedan

Poljska ovog srpnja počinje svoj prvi pilot program skraćenog radnog tjedna kako bi vlada zadovoljila socijalne potrebe. Već nekoliko godina ova se tema redovito pojavljuje u javnim raspravama, ne samo u Poljskoj, već i u mnogim drugim zemljama.

Zaposlenici sve češće kažu da su preopterećeni, da im nedostaje vremena za privatni život, zdravlje i obitelj. Statistike iz Poljske potvrđuju ovu priču – zemlja je jedna od najprometnijih nacija u Europskoj uniji.

Istovremeno, sve više zemalja eksperimentira s “pametnijim radom”. Na Islandu, u Belgiji, Španjolskoj, pa čak i Japanu, već su testirani ili uvedeni različiti modeli kraćeg radnog tjedna. Rezultati su uglavnom pozitivni: veća produktivnost, smanjeno bolovanje, poboljšana radna atmosfera.

Današnje tržište rada uvelike se razlikuje od onog prije stoljeća, kada je osmosatno radno vrijeme prvi put uvedeno u Poljskoj. Tehnologija, automatizacija i društvene promjene znače da se mnogi poslovi mogu obavljati brže i učinkovitije. Danas, više nego ikad, nije nužno važno vrijeme provedeno u uredu, već kvaliteta obavljenog posla, navodi Euronews.

Među poslodavcima ipak ne postoji jedinstveno mišljenje kada je u pitanju tema četverodnevnog radnog tjedna. Velike tvrtke, posebno u kreativnim i tehnološkim industrijama, s interesom gledaju na tu ideju. Neke već uvode fleksibilno radno vrijeme ili testiraju kraće tjedne.

Situacija je drugačija u sektoru malih i srednjih poduzeća, jer su mala i srednja poduzeća obično opreznija. Boje se da bi kraći radni tjedan mogao dovesti do problema s novčanim tokom, pada prihoda ili potrebe za zapošljavanjem dodatnog osoblja.

Zato bi financijska potpora vlade mogla biti ključna za tvrtke koje isprobavaju novi model rada, štiteći ih od rizika ozbiljnih gubitaka. Zagovornici kraćeg radnog tjedna tvrde da manje vremena provedenog na poslu ne mora nužno smanjiti produktivnost.

Naprotiv, tvrde da se pametnijom organizacijom posla isti – ili čak i bolji – rezultati mogu postići u kraćem vremenu. Studije u drugim zemljama pokazuju povećanje učinkovitosti, smanjeno korištenje resursa, manje pogrešaka i povećanu kreativnost tima.

Naravno, postoje i skeptici. Neki ekonomisti upozoravaju da bi moglo doći do povećanja operativnih troškova tvrtki i, posljedično, smanjenja konkurentnosti ili gušenja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Kako bi se riješili ti rizici, pilot projekt ima za cilj oslanjanje na podatke, a ne na nagađanja. Neki poslodavci već donose odluke o smanjenju radnog vremena. Herbapol Poznań, kao i gradske vijećnice u Włocławeku, Ostrzeszówu, Świebodzicama ili Lesznu samo su neki od primjera institucija koje su se odlučile na taj korak.

Njihovi rezultati govore kako su zaposlenici angažiraniji, manje pod stresom i kvaliteta njihovog rada je veća. Promjena radnog modela nije samo organizacijsko pitanje. To je i mentalni pomak – od pristupa kontrole vremena do pristupa koji nagrađuje učinkovitost, povjerenje i zdravu ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Iako pilot projekt dolazi s rizicima, zagovornici modela kažu da je to prilika da se osigura da profesionalni uspjeh ne bude plaćen izgaranjem. Tako bi pilot projekt u Poljskoj mogao bi biti prvi korak prema sistemskim promjenama, koje mnogi već čekaju.