Trgovina između država članica EU-a pala je prvi put u gotovo desetljeću izvan pandemije, pokazuju podaci Europske komisije, unatoč naporima da se ponovno pokrene jedinstveno tržište suočeno s ekonomskim prijetnjama Kine i SAD-a.
Trgovina između država članica kao udio BDP-a EU pala je s 23,5 posto u 2023. na 22 posto u 2024., što je prvi međugodišnji pad od pandemijskog smanjenja 2020. prema nacrtu izvješća o godišnjem izvješću bloka o jedinstvenom tržištu, u koje je imao uvid Financial Times.
Trgovina robom unutar jedinstvenog tržišta EU iznosila je ukupno 3,87 bilijuna eura, što je ekvivalentno 7500 eura po glavi stanovnika u 27 država članica, unatoč apsolutnoj stabilnosti obujma. Mjesečna statistika Komisije detaljno opisuje izvoz unutar EU u vrijednosti od 322 milijarde eura u rujnu 2025., održavajući uravnotežene tokove, dok izvoz izvan EU raste za 2,1 posto na 254 milijarde eura.
To je prvi međugodišnji pad od 2016. ako se izuzmu učinci karantena zbog Covida-19. U međuvremenu, vrijeme potrebno za izradu i odobravanje standarda za robu na razini EU povećalo se s 3,2 godine u 2023. na četiri godine u 2024. godini.
Njemačka je zabilježila ukupni obujam trgovine od 1,47 bilijuna eura, što je najveća pozicija u gospodarstvu EU, a slijede je Francuska sa 867 milijardi eura, a Italija sa 775 milijardi eura, što potvrđuje uspostavljenu trgovinsku hijerarhiju. Eurostatove brze procjene potvrdile su stabilne mjesečne obrasce sekvencijalnog rasta unutar EU od 0,2 posto u odnosu na podatke iz kolovoza.
Izvješće Europske komisije pripisuje relativni pad širenju nazivnika BDP-a od 1,8 posto realnog rasta i nominalni proizvod od 17,6 bilijuna eura uz ubrzanje vanjske trgovine. Apsolutni volumen trgovine unutar EU povećao se za 1,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Mjesečni bilten za rujan 2025. zabilježio je ukupnu trgovinu robom unutar EU u vrijednosti od 647 milijardi eura, izvoz od 322 milijarde eura, uvoz od 325 milijardi eura. Strojevi su dominirali s 28 posto godišnje vrijednosti od 1,08 bilijuna eura, transportna oprema s 14 posto i kemijski proizvodi s 12 posto i 464 milijarde eura.
Brojke naglašavaju upozorenja čelnika, uključujući predsjednicu Europske središnje banke Christine Lagarde, da je unutarnje tržište “stalo”, unatoč rastućim prijetnjama poput američkih tarifa i jačanja kineske konkurencije „Jedinstveno tržište naša je najbolja prednost za suprotstavljanje vanjskom pritisku i vrijeme je da gradimo na njegovim snagama“, stoji u izvješću koje bi trebalo biti objavljeno kasnije ovog mjeseca i moglo bi se promijeniti.
Iako je u nekim područjima došlo do poboljšanja, poput priznavanja stručnih kvalifikacija na razini cijele EU i usvajanja digitalnih tehnologija, u izvješću se navodi „jasno pogoršanje“ u drugima. Udio EU u izravnim stranim ulaganjima pao je za 22 posto u posljednjih pet godina, pokazuje izvješće.
„Gubitak konkurentnosti Europe uvelike je samoprouzročen“, rekla je Francesca Stevens, glavna tajnica europskog tijela industrije ambalaže Europen. „Problem nije samo složena i opterećujuća regulacija, već i lažna ideološka podjela između konkurentnosti i održivosti, pogrešno uvjerenje da jedno može postojati bez drugog.“
Dužnosnici su sugerirali da bi se pad trgovine između država članica mogao pripisati fluktuacijama cijena energenata nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu. Lobistička skupina Business Europe upozorila je da europske tvrtke „sve više smatraju izvoz na tržišta izvan EU privlačnijim od trgovanja unutar jedinstvenog tržišta“.
Pročitajte još:
Bolja integracija jedinstvenog tržišta postala je okosnica napora Bruxellesa za poboljšanje gospodarstva EU-a suočenog s američkim tarifama i azijskim zemljama koje podcjenjuju europske proizvođače, koji se suočavaju sa strukturno višim troškovima energije i zapošljavanja. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen objavila je prošlog ljeta strategiju jedinstvenog tržišta „Plan puta“.
Ovaj plan detaljno opisuje strategiju i mjere kojima Europska unija namjerava ostvariti potpunu integraciju svog jedinstvenog tržišta do 2028. godine, fokusirajući se na uklanjanje preostalih prepreka i poticanje konkurentnosti.
