Platna bilanca, međunarodna ulaganja i inozemni dug “u minusu”

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u četvrtom je tromjesečju 2023. ostvaren manjak od 469 milijuna eura, što je za 633 milijuna eura povoljnije nego u istom razdoblju prethodne godine, navodi se u HNB-ovom Statističkom priopćenju o platnoj bilanci, stanju bruto inozemnog duga i stanju međunarodnih ulaganja za četvrto tromjesečje 2023. godine.

„Poboljšanju je najviše pridonio povoljniji saldo na podračunu robe, koji se poboljšao za 770 milijuna eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ponajviše zbog pada zabilježenog uvoza od čak 1,15 milijardi eura. Salda usluga i sekundarnog dohotka nisu se značajno promijenila, saldo primarnog dohotka nepovoljniji je za dva milijuna eura, ponajviše zbog povećanih rashoda povezanih s izravnim ulaganjima (zadržane zarade), te zahvaljujući nešto manjim povećanjima na rashodima ostalih ulaganja i naknada zaposlenika“, navodi se u priopćenju.

Na financijskom računu platne bilance tijekom četvrtog tromjesečja 2023. godine zabilježen je negativan saldo od 872 milijuna eura (neto priljev kapitala), a u istom tromjesečju prethodne godine također je bio negativan i iznosio je 1,13 milijardi eura.

„Neto priljev kapitala (negativna razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) na financijskom računu platne bilance u četvrtom je tromjesečju 2023. iznosio 870 milijuna eura, što je za 260 milijuna eura manji neto priljev nego u istom razdoblju prethodne godine. Zabilježeni neto priljev kapitala pretežno je posljedica velikog neto priljeva na računu ostalih ulaganja (1,3 milijarde eura).

Istodobno je zabilježeno i neznatno povećanje međunarodnih pričuva, koje se nakon pristupanja Republike Hrvatske europodručju odnose uglavnom na dolarski portfelj kojim upravlja Hrvatska narodna banka. Neto odljev na podračunu izravnih ulaganja iznosio je oko 150 milijuna eura, ponajviše zbog zanemarivih povećanja obveza (priljeva kapitala) od samo 80 milijuna eura. Konačno, na podračunu portfeljnih ulaganja zabilježen je neto odljev kapitala od 370 milijuna eura“, navodi se u ovoj objavi HNB-a.

Stanje neto međunarodnih ulaganja na kraju četvrtog tromjesečja 2023. godine također ima negativan trend te je „u minusu“ za 16,7 milijardi eura.

S obzirom na udio stanja međunarodnih ulaganja u BDP-u prema vrsti ulaganja, pojašnjava se, udio neto dužničkih ulaganja u BDP-u na kraju godine i dalje je negativan ali 2,3 posto u odnosu na rujan, kada je bio „u minusu“ 3,5 posto.

I udio neto vlasničkih ulaganja se pogoršao, te bilježi pad s 25,3 na 25,4 posto.

Stanje bruto inozemnog duga manje je u odnosu na rujan za 2,2 milijarde eura, odnosno za četiri postotna boda, kad se promatra udio duga u BDP-u. Utjecaj opće države na rast bruto inozemnog duga relativno je skroman, dok su svi ostali sektori zabilježili pad inozemne zaduženosti.

Jedini značajan rast ostvaren je od turističkih prihoda za cijelu 2023. godinu, s 13,1 milijardu eura u 2022. na 14,6 milijardi eura u 2023. godini što je za 19,6 posto BDP-a, što čini porast od 1,49 milijarde eura ili 11,4 posto.