Pada potražnja za plinom u EU, a Hrvatska povećava svoje kapacitete

Pad potražnje za plinom u Europi čini upitnim težnju za izgradnjom novih terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), no također je pitanje kako će se razvijati situacija oko pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europska unija (EU) uvozi više američkog plina.

U prošloj godini uvoz LNG-a u EU je pao 16 posto naspram 2023. godine i našao se na najnižoj razini u zadnjih 11 godina.

Nakon smanjenjih uvoznih količina ruskoga plina plinovodima zbog rata u Ukrajini EU se okrenuo povećanom uvozu LNG-a i taj je uvoz u velikoj mjeri dolazio iz SAD-a, ali i iz Rusije.

No, prema analizi američkog Instituta za ekonomiku energetike i financijske analize, LNG terminali u EU rade u prosjeku na 42 posto kapaciteta.

Od veljače 2022. godine EU je povećao uvozni kapacitet za oko 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje, uglavnom u Njemačkoj, Nizozemskoj, Italiji, Francuskoj i Finskoj.

Sudeći prema sadašnjim planovima i trendovima u potražnji do 2030. godine bi stopa korištenja europskih LNG terminala mogla pasti na 30 posto.

“Udvostručenje kapaciteta bez uzimanja u obzir trendova u potražnji povećava rizik od prekomjernih investicija i nedovoljno iskorištene infrastrukture u vrijeme ubrzavanja energetske tranzicije”, prenosi Euronews riječi analitičarke instituta za europski energetski sektor Ane Marie Jaller-Makarewicz.

Trenutačno SAD pritišću EU da još poveća uvoz američkog LNG-a.

Uvoz LNG-a iz SAD-a u EU iznosio je 63 milijarde kubičnih metara plina prošle godine što je bilo 46 posto ukupnog uvoza. No, ima prostora za povećanje te količine ako se smanji uvoz iz Rusije koji je u 2024. došao do 22 milijarde kubičnih metara ili 18 posto više no u 2023.

“Trećina EU uvoza iz Rusije u 2024. je bila spot trgovina. Članice EU-a bi trebale smanjiti taj priljev budući da se ne radi o dugoročnim ugovorima”, smatra Jaller-Makarewicz.

Podsjetimo, EU nije Rusiji nametnula nikakve sankcije u izvozu plina.

Hrvatski LNG terminal na otoku Krku upravo je u fazi proširenja što naizgled ide u suprotnom smjeru od analize o očekivanoj smanjenoj potražnji u EU u budućnosti.

Kapacitet će se udvostručiti na 6,1 milijardi kubičnih metara godišnje.

Na internetskoj stranici tvrtke LNG Hrvatska vidljivo je da su zakupljeni svi trenutačni kapaciteti do plinske sezone 2037/38, no pitanje je sada kako će se stvari odvijati kada se u ponudu stave prošireni kapaciteti koji bi, prema planu, trebali biti spremni za plinsku sezonu 2025/26.

Najveći dio LNG-a koji se iskrcava na Krku dolazi iz SAD-a.