Osobni transferi građana EU iznosili 50,9 milijardi eura: Hrvati dobili više novca nego što su poslali

Građani Europske unije su prošle godine poslali 50,9 milijardi eura u zemlje izvan EU-a, što je za osam posto više u odnosu na godinu prije kada su poslali 47 milijardi eura, prema podacima koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. Hrvatska je među zemljama koje su bilježile suficit zbog osobnih transfera.

S druge strane, u EU je preko osobnih transfera stiglo 13,9 milijardi eura, za četiri posto više u odnosu na 2022. godinu.

Statističari objašnjavaju da su osobni transferi novac koji stanovnici EU-a šalju onima koji ne žive u zemljama članicama EU-a. Dodaju da je u zadnjih pet godina uočen značajan rast osobnih transfera, odnosno slanja novca van EU-a, i to za 53 posto, dok je količina novca koji je stizao u EU porasla samo za 11 posto.

“Rezultat toga je negativna bilanca EU-a, u odnosu na zemlje koje nisu članice, koja je dosegnula 37 milijardi eura u prošloj godini”, navodi Eurostat.

Prošle godine je devet zemalja EU-a bilježilo suficit zbog osobnih transfera jer su priljevi novca bili veći nego odljevi, a među tim zemljama je bila i Hrvatska.

Naime, četiri zemlje su prijavile suficit koji je činio više od jedan posto udjela u njihovom BDP-u. Tako je u Hrvatskoj činio 2,9 posto, Bugarskoj 1,5 posto, Portugalu 1,3 posto i Rumunjskoj 1,1 posto.

Istodobno, pet država članica EU-a prikazalo je veliki deficit zbog osobnih transfera u odnosu na ostatak svijeta kao udio u njihovom BDP-u.

Na prvom mjestu je Cipar s gubitkom od jedan posto, zatim je Belgija s 0,7 posto, na trećem mjestu je Francuska s 0,6 posto, a na kraju su Grčka i Španjolska, svaka s gubitkom od 0,5 posto.