Osječki Solaris Pons razvija paletu energetskih projekata unatoč administrativnim preprekama

Osječka tvrtka Solaris Pons, osnovana prije 12 godina, u ožujku je izdala mini obveznicu vrijednu sedam milijuna eura što je potvrda njezine tržišne uspješnosti i prilične brzine kojom se dokazala kao sve prisutniji akter na energetskom tržištu.

S vlasnikom i direktorom Solaris Ponsa Juricom Gorupom porazgovarali smo o tome kako je njegova tvrtka uspjela i kako se kani dalje razvijati nakon što je već ostvarila više od 1.100 projekata sunčanih elektrana.

U tim projektima brojčano dominiraju oni za fizičke osobe, no prihodovno gledano veći je prinos od onih koji su provedeni za pravne osobe.

“U 12 godina je zbilja bilo puno zanimljivih i izazovnih projekata, a ako je potrebno izdvojiti samo jedan to bi svakako bio projekt gradnje sunčane elektrane snage 420 kilovata (kW) na krovu Opće bolnice Zabok po modelu ugovorne prodaje električne energije, odnosno takozvanog ‘on-site PPA’. Riječ je o modelu u kojem klijent, u ovom slučaju bolnica, nema trošak nabave, gradnje i održavanja sunčane elektrane kroz razdoblje od 10 godina već tijekom tog vremena plaća svaki proizvedeni kilovat-sat (kWh) električne energije investitoru, u ovom slučaju Solaris Ponsu. Nakon razdoblja od 10 godina elektrana prelazi u vlasništvo i na upravljanje klijentu. Model je dodatno atraktivan jer je cijena električne energije iz elektrane u pravilu niža od cijene iz mreže te klijent ostvaruje uštede već i tijekom trajanja ugovora, a posebno nakon njegova isteka kada preuzima u potpunosti elektranu”, kazao je za Financije.hr Gorup.

Solaris Pons je osnovan isključivo s idejom gradnje vlastitih proizvodnih kapaciteta i prvi izgrađeni projekti, primjerice prva sunčana elektrana na zemlji u Hrvatskoj kod naplatnih kućica na autocesti kod Osijeka, i dalje su u vlasništvu tvrtke. No, s vremenom je došlo i do prilagodbe tržištu.

“Razvojem tržišta i svijesti ljudi o obnovljivim izvorima energije prirodno smo počeli nuditi usluge na tržištu. Solaris Pons je danas vertikalno integrirana tvrtka u sektoru sunčanih elektrana što znači da pratimo klijenta od samog začetka i proračuna potrebne snage elektrane, preko projektiranja i gradnje te na kraju dugogodišnjeg održavanja. Do danas smo izgradili preko 90 megavata (MW) sunčanih elektrana”, ispričao je Gorup.

Budući da tvrtka dolazi iz Slavonije, nije čudo da se kao zanimljiva opcija javljaju projekti agrosolarnih elektrana.

“S obzirom da dolazimo iz Slavonije svakako podržavamo spoj poljoprivrede i energetike. I sami razvijamo nekoliko projekata agrosolarnih elektrana koje će, osim za proizvodnju električne energije, služiti i za zaštitu trajnih nasada od vremenskih nepogoda. Po pitanju promocije agrosolarnih elektrana učinjeno je puno u posljednjih nekoliko godina, prvenstveno od udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), pa smatram da zainteresirani poljoprivrednici imaju pristup svim relevantnim informacijama. Tehnički gledano, agrosolari se dosta razlikuju od ‘klasičnih’ izvedbi elektrana jer su primarno u službi poljoprivredne djelatnosti, a sekundarno za proizvodnju električne energije.  Regulatorno je provedba relaksirana s obzirom da se projekti smatraju jednostavnim građevinama te prema tome vjerujem da je perspektiva agrosolara iznimno pozitivna”, ocjenjuje Gorup.

Izdanje mini obveznice je bilo uspješno, pa je zanimljivo čuti u što će se uložiti prikupljeni novac.

“Novac planiramo investirati u dodatno proširenje vlastitih proizvodnih kapaciteta, odnosno u gradnju vlastitih sunčanih elektrana. Po uzoru na vertikalnu integriranost u sektoru sunčanih elektrana isto planiramo prenijeti u širi kontekst energetike kroz povezivanje nekoliko energetskih djelatnosti čime će Solaris Pons postati moderan energetski subjekt – proizvođač, opskrbljivač, trgovac, operator skladišta energije, agregator te operator punionica za električna vozila. Osnovu za sve čini proizvodnja električne energije zbog čega će sredstva od mini obveznice biti uložena upravo u taj segment. Širenje vlastitih proizvodnih kapaciteta te razvoj projekata baterijskih sustava za skladištenje energije i punionica za električna vozila predstavlja bazu za konačan cilj, a to je pružanje usluge opskrbe zelenom električnom energijom”, iznosi vlasnik Solaris Ponsa.

U tome se onda ogleda i strategija budućeg razvoja poduzeća.

“Što više posjedujemo vlastitih proizvodnih kapaciteta, baterijskih sustava za skladištenje energije te punionica za električna vozila bit ćemo u boljoj i konkurentnijoj poziciji za nastup na tržištu. Svjesni smo i varijabilnosti i ograničenja pojedinih obnovljivih izvora energije, pa tako i Sunca, i u procesu smo dogovora dugogodišnje nabave 5 gigavat-sati (GWh) električne energije iz male hidroelektrane od 2027. godine što je otprilike količina dovoljna za opskrbu 5.000 kućanstava. S vlastitim kapacitetima sunčanih elektrana, osiguranom električnom energijom iz hidroelektrane za početak, baterijskim sustavima za skladištenje energije i punionicama za električna vozila bit ćemo u mogućnosti pružati modernu i interaktivnu uslugu opskrbe električnom energijom. Opskrba električnom energijom je u naravi statična djelatnost, a naš plan je da postane dinamična na način da se krajnje kupce stimulira na potrošnju kada električne energije ima puno u sustavu i jednako potakne na smanjenu potrošnju kada su cijene na burzi veće, odnosno kada je prisutan manjak električne energije u sustavu. Također razvijamo vlastiti programski sustav za praćenje tokova energije u našoj bilančnoj grupi u realnom vremenu dio kojeg će biti na raspolaganju našim krajnjim kupcima za osnivanje energetskih grupa odnosno dijeljenje energije između obračunskih mjernih mjesta u kreiranoj grupi”, najavljuje Gorup.

Solaris Pons provodi većinu projekata u istočnoj Hrvatskoj, no prisutan je zapravo u cijeloj zemlji.

Tvrtka ima ambicije zaći snažnije i u provedbu PPA ugovora.

“Pod ovim vjerojatno  mislite na takozvane ‘off-site’, odnosno fizičke i virtualne korporativne PPA (cPPA) ugovore. Iako se puno radi po pitanju promocije, opet ponajviše od OIEH.a, u praksi u Hrvatskoj ima jako malo primjera provedbe pravih cPPA ugovora. Smatram da njihovo vrijeme tek dolazi te radimo i u tom segmentu. U procesu smo pregovora oko fizičkog cPPA ugovora s velikom tvrtkom u stranom vlasništvu.  Ne mogu puno otkrivati na tu temu jer su pregovori još u tijeku, ali ukoliko budemo uspješni vjerujem da će to biti prvi realizirani fizički cPPA ugovor. Razlika virtualnog i fizičkog cPPA je u tome što je virtualni zapravo špekulativni ugovor dviju strana, proizvođača i kupca, kojim se ne isporučuje električna energija kupcu. S druge strane, fizički cPPA ugovor podrazumijeva isporuku električne energije kupcu za što je potreban i opskrbljivač kao posrednik tom ugovornom odnosu. Nadam se da će se čitati uskoro o našem projektu”, optimist je Gorup.

Navodi da je kod fizičkog cPPA ugovora prednost za Solaris Pons kao proizvođača u prodajnoj cijeni električne energije koja je veća od cijene koja se može dobiti od otkupljivača, a prednost za kupca je u tome što je cijena niža od cijene koju ima po ugovoru o opskrbi električnom energijom.

“Možemo reći da je to ‘win-win’ ugovorni odnos. Kod planiranja fizičkog cPPA ugovora ključno je da se proizvedena električna energija troši u realnom vremenu na lokaciji kupca, u 15-minutnim intervalima, jer je samo ta količina predmet cPPA ugovora. Sav višak se prodaje otkupljivaču ili opskrbljivaču po burzovnim cijenama”, pojašnjava direktor Solaris Ponsa.

Ideja za razvoj baterijskih sustava u tvrtki postoji još od 2018. godine, no tada nije bilo jasnog zakonodavnog okvira za podržavanje takvih projekata niti poslovnog modela koji bi opravdao ulaganja.

“Danas je situacija potpuno drugačija što je i očekivano s obzirom na trend povećanja obnovljivih izvora energije u energetskom miksu Europe čime je potreba za fleksibilnošću elektroenergetskog sustava veća nego ikada ranije. Baterijski sustavi su jedan od odgovora na potrebe za fleksibilnošću. Solaris Pons je aktivno započeo razvoj projekata baterijskih sustava krajem 2023. godine, a uskoro započinjemo s izradom Elaborata o optimalnom tehničkom rješenju priključenja (EOTRP) za pet projekata, ukupno 20 MW/40 MWh. U ranijim fazama razvoja imamo preko 50 MW/100 MWh projekata. Riječ je u pravilu o pojedinačno manjim projektima čije priključenje se predviđa na distribucijsku mrežu. Baterijske sustave razvijamo kao sustave s vlastitim priključkom na mrežu i samostalnim poslovnim modelom, a djelomično će biti u službi naše bilančne grupe kada bude aktualna već opisana usluga opskrbe električnom energijom”, ističe Gorup.

Na polju izgradnje punionica za električna vozila Solaris Pons ima drugačiji pristup od konkurencije, ali se zbog nespretne i neučinkovite administracije susreće s problemima u implementaciji projekata.

“Tu nam je cilj korisnicima pružiti punu uslugu kao na konvencionalnim postajama za punjenje goriva. Trenutno je problem što referenti koji izdaju građevinske dozvole ne poznaju pojam punionice za električna vozila pa nismo do sada uspjeli ishoditi dozvole za planirana postrojenja. Zakon je jasan, ali referenti koji zahtjeve obrađuju ga ne razumiju, pa pojam benzinska postaja koji je definiran u prostornim planovima kao kolokvijalni i uvriježeni naziv za postaje za punjenje goriva za njih podrazumijeva upravo to – doslovni izraz od kojega ne odstupaju, odnosno ne mogu graditi punionice za električna vozila već isključivo benzinske postaje. Ovdje smo razvili vlastiti brend punionica i pratećih sadržaja i objekata, a cilj je proizvoditi energiju na mjestu potrošnje. Dok pokušavamo ishoditi građevinske dozvole za te objekte, odlučili smo se za montažu punionica na mjestima koja prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ne zahtijevaju te dozvole. Taj model po nama nije održiv jer korisniku ne pruža potpunu uslugu, čest je na uskim parkiralištima bez zaklona od kiše, vjetra ili sunca i bez izbora snage punjenja te najčešće s jednim punjačem. U narednih 60 dana ćemo do kraja instalirati 10 punionica snage od 60 do 150 kW, a svakako se nadamo da ćemo u skorije vrijeme uspjeti ishoditi građevinske dozvole za zamišljeni koncept punionica”, navodi Gorup. 

Unatoč poduzetničkoj ambiciji i optimizmu realno procjenjuje mogućnosti razvoja mreže punionica.

“U Hrvatskoj sve ide sporo pa se može očekivati da će razvoj mreže punionica biti isto takav. Upravo iz tog razloga smo se odlučili na model kojim uz punionicu postoji baterijski sustav i pogon za proizvodnju električne energije, pa u slučaju da nema dovoljno korisnika za punjenje mi tu energiju namjeravamo dalje prodavati u sustav. Na ovaj način planiramo održivi razvoj mreže punionica. Radimo također i na modelu bržeg prelaska na električna vozila kroz razvoj proizvoda i usluga koji podrazumijevaju veće potrebe za mrežom punionica. Već ove godine je u planu pilot projekt koji bi trebao pokazati samoodrživost te na taj način pokrenuti veći broj punjača, a time i smanjene cijene punjenja koje su po nama u ovom trenutku ipak malo preskupe. To je, po nama, jedan od najvećih razloga zašto se više ljudi ne odlučuje na električna vozila koja su definitivno naša budućnost”, ocjenjuje vlasnik Solaris Ponsa.