OPEC snizio procjenu rasta potražnje za naftom

Cijene nafte porasle su u srijedu, nadoknadivši neke od gubitaka od prethodnog dana, budući da je zabrinutost zbog uragana Francine koji će poremetiti proizvodnju u SAD-u, najvećem svjetskom proizvođaču, nadjačala zabrinutost oko slabe globalne potražnje.

Terminski ugovori nafte Brent porasli su za 34 centa, ili 0,5 posto, na 69,53 dolara po barelu, dok su terminski ugovori za američku sirovu naftu iznosili 66,10 dolara po barelu, što je rast od 35 centi, ili 0,5 posto. Obje referentne vrijednosti pale su jučer za gotovo tri dolara, pri čemu je Brent dosegao najnižu razinu od prosinca 2021., a West Texas Intermediate (WTI) pao na najnižu razinu iz svibnja 2023., nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC+) smanjila svoju prognozu potražnje za ovu i 2025. godinu.

“Tržište se autonomno oporavilo jer je pad u utorak bio znatan”, rekao je Yuki Takashima, ekonomist u Nomura Securities, dodajući da je strahovanje od prekida opskrbe zbog uragana također utjecalo na pad cijena.

“Ipak, pritisak na pad vjerojatno će se nastaviti u kratkom roku jer su ulagači zabrinuti zbog usporavanja potražnje zbog usporavanja gospodarstva u Kini i Sjedinjenim Državama”, kazao je i dodao da je smanjio svoj raspon predviđanja za WTI za ostatak godine na 60 do 80 dolara sa 65 do 85 dolara.

Oluja Francine se pretvorila u uragan u Meksičkom zaljevu, priopćio je američki Nacionalni centar za uragane, što je natjeralo naftne i plinske tvrtke da zatvore proizvodnju, prenosi Reuters. Oko 24 posto proizvodnje sirove nafte i 26 posto proizvodnje prirodnog plina u američkom Meksičkom zaljevu nije radilo zbog oluje, objavio je jučer američki Ured za sigurnost i zaštitu okoliša (BSEE).

Cijene nafte također su bile podržane smanjenjem američkih zaliha sirove nafte. Američke zalihe sirove nafte pale su za 2,793 milijuna barela u tjednu koji je završio 6. rujna, dok su se zalihe benzina smanjile za 513.000 barela, prema tržišnim izvorima koji citiraju podatke Američkog instituta za naftu.

Analitičari procjenjuju da su u prosjeku zalihe sirove nafte porasle za oko milijun barela, a zalihe benzina pale za 0,1 milijun barela. Kineski dnevni uvoz sirove nafte dostigao je prošlog mjeseca najvišu razinu u godini, pokazali su carinski podaci, ali to je još uvijek za sedam posto manje nego prije godinu dana, a uvoz je od početka godine za tri posto manji nego u godini prije.

OPEC je u utorak nakon sniženja prognoze istaknuo probleme u sektoru nekretnina i pojačanu prodaju kamiona na ukapljeni plin te električnih vozila. U najnovijem mjesečnom izvješću izvijestio je da će svjetska potražnja za naftom ove godine porasti za 2,03 milijuna barela dnevno. U kolovozu su prognozirali da će porasti za 2,11 milijuna barela dnevno.

Snizili su i prognozu rasta potražnje u idućoj godini, s 1,78 milijuna na 1,74 milijuna barela dnevno. Naveli su da očekuju da će kineski gospodarski rast ostati dobro podržan, prenosi Hina. Svjetsko gospodarstvo trebalo bi solidno rasti i u drugom tromjesečju, ali uz različitu dinamiku u ključnim zemljama, procjenjuju u OPEC-u. Indija i Kina trebale bi osigurati značajan doprinos svjetskom rastu, a SAD, Brazil i Rusija trebali bi podržati njegov stabilan tempo, dodaju.

“Međutim, nepovoljne prilike u sektoru nekretnina i uzlazni trend prodaje kamiona na ukapljeni zemni plin i električnih vozila vjerojatno će opteretiti potražnju za dizelom i benzinom u budućnosti”, napominju.

OPEC i Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja savjetuje vodeće potrošače u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), uvelike se razlikuju u procjenama za ovu godinu, dijelom zbog raskoraka u prognozama za Kinu i za globalni prijelaz na čišća goriva. Prije mjesec dana IEA je procijenila da će svjetska potražnja ove i iduće godine porasti za milijun barela dnevno.