OIEH izvješće: Uvezli smo gotovo trećinu potrošene električne energije

Drugi kvartal 2025. godine obilježen je izazovima u domaćoj proizvodnji električne energije i nastavkom visoke razine uvoza. Uvoz električne energije i dalje je vrlo visok te je u ovom razdoblju činio 17,3 posto ukupne raspoložive energije, što ukazuje na nedovoljnu domaću proizvodnju i potrebu za snažnijim oslanjanjem na vlastite izvore, navode iz udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH), koji u svom redovitom izvješću analiziraju statističke podatke elektroenergetskog sektora.

„Gledano po mjesecima, u travnju je udio uvoza iznosio 4,9 posto, u svibnju 19,6 posto, a u lipnju je dosegao čak 32 posto, potvrđujući zabrinjavajući trend energetske ovisnosti Hrvatske, posebno u ljetnim mjesecima. Proizvodnja hidroelektrana bila je 23 posto niža u odnosu na višegodišnji prosjek, zbog izostanka proljetnih kiša i slabijeg topljenja snijega, čime je izostao ključan sezonski doprinos ovog obnovljivog izvora“, priopćeno je iz OIEH.

Istodobno je proizvodnja iz elektrana na fosilna goriva manja za 51,6 posto, zbog činjenice da je TE Plomin bila van pogona te zbog ekonomske neisplativosti rada termoelektrana na plin.

Pozitivan pomak donijeli su ostali obnovljivi izvori energije – sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin – koji su po prvi put zauzeli vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 29,7 posto, potvrđujući njihov sve veći značaj u elektroenergetskom sustavu Hrvatske.

U drugom kvartalu ove godine tuzemna potrošnja električne energije je iznosila 4.252 gigavat sata (GWh) i manja je za sedam GWh u odnosu na isto razdoblje 2024. godine (4.259 GWh), odnosno niža je za 0,2 posto što je posljedica manje potrošnje za grijanje odnosno toplijih vremenskih prilika.

Raspoloživa električna energija u drugom kvartalu ove godine je iznosila 4.357 GWh i veća je za pet GWh u odnosu na isti kvartal prošle godine, što je rast od 0,1 posto.

„Ostali obnovljivi izvori energije (sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin) proizveli su ukupno 1.292 GWh, što predstavlja rast od 374 GWh ili 40,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Time su po prvi put preuzeli vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 29,7 posto, što znači da je gotovo 30 od svakih 100 kWh potrošnje u Hrvatskoj došlo iz tih izvora. Usporedbe radi, to je 4,5 puta više od proizvodnje termoelektrana na fosilna goriva i 70,4 posto više od isporuke iz NE Krško (50 posto)“, navodi OIEH.

Hidroelektrane, uključujući dotoke i akumulacije, proizvele su 1.190 GWh, što je 140 GWh manje nego u istom razdoblju lani. Potencijal akumulacija povećao se u drugom kvartalu ove godine za 24 GWh, dok se u istom razdoblju prošle godine smanjio za 145 GWh. Ostvarena energetska vrijednost dotoka vode za hidroelektrane iznosila je u drugom kvartalu ove godine 1.214 GWh, što je 49 GWh više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ili 4,2 posto više. Unatoč tome, u odnosu na višegodišnji prosjek (1.585 GWh), to je 23,4 posto manje, zbog izostanka proljetnih kiša i slabijeg topljenja snijega.

Nuklearna elektrana Krško, u kojoj Hrvatska ima 50 posto udjela, isporučila je 758 GWh, što je 276 GWh više nego u istom kvartalu prošle godine uz napomenu da je u travnju prošle godine bila u redovnom godišnjem remontu. Udio NE Krško u ukupnoj raspoloživoj energiji u drugom kvartalu iznosi 17,4 posto.

„Proizvodnja iz termoelektrana na fosilna goriva iznosila je samo 285 GWh (6,5 posto), što je pad od 304 GWh ili 51,6 posto u odnosu na isti kvartal 2024. godine. Termoelektrana Plomin i dalje je izvan pogona, a pad proizvodnje iz termoelektrana na plin rezultat je njihove tržišne nekonkurentnosti, s obzirom na visoku cijenu proizvodnje i emisijskih jedinica CO2 u odnosu na tržišnu cijenu električne energije. Reverzibilne hidroelektrane (neobnovljivi dio, iz crpljene vode) proizvele su 78 GWh, što je povećanje od osam GWh u odnosu na prošlu godinu, s udjelom od 1,8 posto u strukturi raspoložive energije“, priopćio je OIEH.

Unatoč rastu proizvodnje iz obnovljivih izvora, zbog istovremenog smanjenja proizvodnje hidroelektrana i termoelektrana, uvoz električne energije i dalje je ostao visok. U drugom kvartalu uvezeno je 754 GWh, što čini 17,3 posto raspoložive energije. S prosječnom tržišnom cijenom od 84,69 eura/MWh (Cropex), vrijednost uvezene energije u ovom kvartalu iznosi približno 64 milijuna eura.

Ukupna produktivnost svih obnovljivih izvora, uključujući hidroelektrane, u drugom kvartalu 2025. iznosila je 2.506 GWh – što je 423 GWh više nego u istom kvartalu 2024., odnosno povećanje od 20,3 posto.

Vjetroelektrane su proizvele 723 GWh, što je povećanje od 222 GWh ili 44,3 posto), zbog bolje vjetrovitosti i priključenju novih kapaciteta (VE Mazin 20 MW i VE Visoka 53 MW u 2024. i VE Opor 24 MW u 2025.).

Sunčane elektrane su proizvele 338 GWh, što je povećanje od 141 GWh (71,6 posto). Ovaj snažan rast rezultat je značajnog povećanja kapaciteta – u razdoblju od srpnja 2024. do srpnja 2025. u pogon je pušteno 447,7 MW novih solarnih elektrana, što prosječno iznosi 37,1 MW mjesečno ili 1.218 kW dnevno.

Termoelektrane na obnovljive izvore energije (biomasa, bioplin) proizvele su 231 GWh, što je povećanje od 11 GWh (5,5 posto) u odnosu na prošlu godinu. Geotermalna elektrana bila je izvan pogona u oba promatrana kvartala.

Ukupna instalirana snaga svih raspoloživih elektrana u Hrvatskoj na dan 1. srpnja 2025. godine iznosila je 5.793 MW, od čega obnovljivi izvori čine 4.733 MW ili 81,7 posto, dok neobnovljivi izvori obuhvaćaju 1.060 MW, odnosno 18,3 posto.

„Trendovi iz drugog kvartala 2025. jasno potvrđuju da Hrvatska i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu električne energije, dok nepovoljni hidrometeorološki uvjeti i neisplativost proizvodnje električne energije iz fosilnih izvora dodatno naglašavaju ograničenu samodostatnost našeg elektroenergetskog sustava. Istodobno, rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (OIE) pokazuje u kojem smjeru trebamo ići za sigurnu i održivu energetsku budućnost“, priopćio je OIEH.

Kako bismo smanjili ovisnost o uvozu i osigurali stabilnu opskrbu u uvjetima klimatskih i tržišnih promjena, nužno je ubrzati razvoj projekata OIE i paralelno ulagati u elektroenergetsku mrežu i napredne sustave za pohranu energije. Samo fleksibilna i moderna mreža može omogućiti veću integraciju obnovljivih izvora, stabilnost sustava i zaštitu krajnjih korisnika od volatilnosti cijena.

„Upravo iz tog razloga OIEH, u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Energetskim institutom Hrvoje Požar (EIHP) i Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), provodi stručnu studiju o lokacijama mrežnih zagušenja i potrebi za baterijskim spremnicima u Hrvatskoj“, ističu.

Rezultati te studije poslužit će kao temelj za strateško planiranje i usmjeravanje ulaganja, a krajnji cilj je izgraditi energetski sustav koji je pouzdan, samodostatan i u službi zelene tranzicije.