OIE Hrvatska: Zbog tromosti sustava, investitorima prijeti istek dozvola

Zbog tromosti sustava i nedonošenja odluka, investitorima prijeti istek dozvola i rokova za izgradnju postrojenja, iznova upozoravaju u udruženju Obnovljivi izvori energije (OIE) Hrvatske. U posljednjih šest godina, Hrvatska je imala tek sedam investicija vezanih uz biomasu i bioplin, pet uz energiju vjetra i sunca te jednu geotermalnu elektranu.

Mogli bismo biti energetski neovisni, lider zelene i dostupne energije. Umjesto toga, treći smo u Europskoj uniji po brojnosti prepreka u razvoju obnovljivih izvora energije, a na samom začelju po korištenju sunčeve energije, istakla je Maja Pokrovac, direktorica ovog udruženja.

„Investitori su zainteresirani za razvoj OIE-a, vide da je budućnost energetike u zelenoj energiji, u zelenu tranziciju uključile su se čak i tradicionalno fosilne kompanije. Bankarski sektor je to prepoznao i olakšao financiranje OIE projekata. Također, prije nekoliko godina transparentno je postavljen zakonski okvir, ali provedba pojedinih akata, tromost pri donošenju odluka i nekoordiniranost institucija zakočile su daljnji razvoj „obnovljivaca“. Trenutno je interes za čak 6.000 MW obnovljive energije koji bi, ako uklonimo administrativne i infrastrukturne prepreke, mogli pretvoriti Hrvatsku u energetski neovisnu i zelenu zemlju“, rekla je direktorica OIE Hrvatska.

Uz to, kako je istakla za portal egradnja.hr, svijest građana je sve veća. Prema posljednjim istraživanjima 85 posto građana Hrvatske misli da se odavno trebalo više i ozbiljnije ulagati u OIE u Hrvatskoj. No, upozorava i da bi se najveći problem mogao dogoditi ako se zbog tromosti sustava i nedonošenja odluka investitorima isteknu dozvole i rokovi za izgradnju postrojenja.

„Investitori kreću u projekt s energetskim odobrenjem koje izdaje Ministarstvo gospodarstva i čija je cijena sedam eura po kW priključne snage. Ako uzmemo za primjer elektranu priključne snage 50 MW, za energetsko odobrenje, ako je dostavio potrebnu i valjanu dokumentaciju, investitor plaća 350 tisuća eura. To je samo jedan od troškova prilikom ishođenja dozvola. Tek onda slijedi prikupljanje svih ostalih dozvola koji vode do lokacijske, građevinske i na kraju uporabne. Upravo tu prvu, lokacijsku, investitori ne mogu pribaviti jer im za nju treba ugovor o priključenju na mreži za koju je pak potrebna odluka HERA-e o cijeni priključenja na mrežu. I tu je sve stalo, a rokovi teku i ako isteknu, investitorima se novac koji su dali za energetsko odobrenje neće vratiti. Hoće li država brzo riješiti to pitanje ili će se suočiti s mogućim tužbama, ostaje za vidjeti“, kaže Pokrovac.

Hrvatska spada među tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika u odnosu na bruto nacionalni proizvod. Od 2013. do 2019. suše, poplave i tuče prouzročile su štete poljoprivredi od 1,2 milijarde eura, a u posljednjem mjernom razdoblju čak 16 puta se morao pojačati iznos koji se daje poljoprivredi, kako bismo zaštitili kulture.

„Studija koju smo izradili zajedno s tri agronomska fakulteta u Hrvatskoj pokazala je, i time potvrdila dosadašnja istraživanja koja su rađena u Europi, kako postavljanje solarnih panela uz pojedine kulture, poput primjerice vinove loze, mogu povećati prinose za više od deset posto, a ujedno i smanjiti štete od tuče, suše i prevelike insolacije. Uz to, postavljanjem agrosunčanih elektrana na samo jedan posto ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1.000 hektara, uz poljoprivrednu proizvodnju moglo bi se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1.000 GWh, što je dvostruko više od trenutne proizvodnje električne energije od solara u našoj zemlji“, kaže direktorica OIE Hrvatska, Maja Pokrovac.

Hrvatska je i jedna od deset zemalja Europe koje su prepoznale korist agrosolarnih sustava te se u ovoj udruzi nadaju i da će u tom smjeru krenuti aktivniji razvoj.