OECD dao mišljenje o hrvatskoj digitalizaciji

Održana je 93. plenarna sjednica OECD Odbora za digitalnu politiku uz sudjelovanje hrvatskog predstavnika koji je izvijestio okupljene o ispunjavanju preporuka spomenute organizacije.

U sklopu pristupanja OECD-u (Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj – Organisation for Economic Cooperation and Development), na sjednici je sudjelovao državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić

Na zatvorenom dijelu sjednice, u okviru rasprave o pristupanju, državni tajnik Gršić je izložio odrađene i planirane aktivnosti koje za cilj imaju prilagođavanje kratkoročnim i dugoročnim preporukama OECD-a dobivenim od Odbora u prosincu 2023. godine.

„Nakon prezentiranja aktivnosti Republike Hrvatske, Odbor za digitalnu politiku usvojio je formalno pozitivno mišljenje o završetku pristupnog procesa u ovom području.
Republika Hrvatska je tijekom provođenja aktivnosti usvajanja preporuka poštovala dogovorene rokove i kontinuirano informira Odbor o poduzetim aktivnostima nakon zaprimanja pisma preporuke, a što je prepoznato i za što smo pohvaljeni od strane Odbora.“, priopćeno je iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Razmjena mišljenja o tehnološkim aktualnostima

Između ostalog, na Odboru su razmijenjena mišljenja o nastojanju smanjena razlike u STEM obrazovanju prema rodnoj opredijeljenosti te je naglašeno kako bi kroz konkretne politike trebalo poticati žene u razvijanju potrebnih vještina za rad u IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije) sektoru. Nadalje se raspravljalo o pomoći ženama da postanu IKT inovatori te o potrebi poticanja žena poduzetnica IKT sektora.

Uz navedenu temu raspravljalo se i o budućnosti umjetne inteligencije, virtualne stvarnosti, mentalnog zdravlja i digitalnog okruženja. Naglašeno je kako je posebnu pozornost potrebno usmjeriti na ljudska prava u digitalnom dobu te sigurnost djece i starije populacije na internetu.
 
„Zaključno, doprinos Republike Hrvatske u radu Odbora dobiva sve veći značaj i vidljivost kroz razmjenu iskustava i mišljenja, te iznošenje naših stavova o pojedinim temama.“, poručili su iz spomenutog državnog ureda.

Prethodno usvojen digitalni plan

Podsjetimo, nedavno je i u Hrvatskoj usvojen „Plan politike puta u digitalno desetljeće 2030“. Time je Hrvatska ispunila obvezu izrade svog nacionalnog plana koji definira dinamike i načine kojima će Hrvatska dati svoj doprinos u postizanju pune digitalne transformacije Europe do 2030., inače zadane europskim programom „Put u digitalno desetljeće 2030“. To podrazumijeva digitalizaciju svih javnih usluga, digitalizaciju gospodarstva i poslovanja, brzi internet i punu pokrivenost svih područja Unije te digitalno pismeno stanovništvo s većim brojem IKT stručnjaka.

Plan je zamišljen kao ‘živi dokument’, kojeg će do 2030. godine, svaka zemlja dopunjavati i prilagođavati sukladno aktualnim kretanjima na lokalnoj i europskoj razini, a kako bi se lakše pratio digitalni napredak država članica i maksimizirao učinak ciljeva digitalnog desetljeća.
 
„Plan politike puta u digitalno desetljeće 2030“, bit će, zajedno s nacionalnim planovima ostalih zemalja Europske unije, objavljen na stranicama Europske komisije.