Udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije na razini Europske unije dosegao je 23 posto u 2022. godini, objavio je europski Ured za statistiku – Eurostat. U usporedbi s 2021. godinom, to predstavlja povećanje od 1,1 postotni bod.
Revidirana Direktiva o obnovljivoj energiji revidirala je na više cilj EU za obnovljivu energiju do 2030. godine i to s 32 posto, na 42,5 posto, s ciljem povećanja na 45 posto.
„Stoga zemlje EU trebaju intenzivirati svoje napore kako bi se zajednički uskladile s novim ciljem EU-a za 2030., koji zahtijeva povećanje udjela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije EU-a za gotovo 20 postotna boda“, priopćeno je iz Eurostata.
Švedska prednjači među zemljama EU, te dvije trećine ili 66 posto bruto konačne potrošnje energije u 2022. godini, potječe iz obnovljivih izvora. Švedska se prvenstveno oslanjala na hidro, vjetar, kruta i tekuća biogoriva, kao i toplinske pumpe.
Slijedi je Finska, čiji udio obnovljivih izvora energije je 47,9 posto, a ona se također oslanja na hidroelektrane, vjetar i kruta biogoriva. Treća je Latvija (43,3 posto), koja je uglavnom ovisila o hidroelektranama a peta je Danska (41,6 posto).
Nju slijedi još jedna Baltička država – Estonija (38,5 posto), koja većinu obnovljivih izvora energije dobivaju iz vjetra i čvrstih biogoriva. Na petom mjestu je Portugal (34,7 posto) koji se oslanjao na kruta biogoriva, vjetar, hidro i toplinske pumpe, dok je Austrija (33,8 posto) koristila uglavnom hidro i kruta biogoriva, te je zauzela šesto mjesto, prema Eurostatovim podacima.
Pročitajte još:
Najniži udjeli obnovljivih izvora energije zabilježeni su u Irskoj (13,1 posto), Malti (13,4 posto), Belgiji (13,8 posto) i Luksemburgu (14,4 posto).
Prema podacima Eurostata, ukupno je 17 od 27 članica EU, prijavilo udjele ispod prosjeka EU, odnosno ispod 23 posto u 2022. godini.
