Obnova nakon potresa bi trebala završiti 2030. godine, do sada utrošeno skoro tri milijarde eura

Hina
Sjednica Stručnog savjet za obnovu, Zagreb, Foto: Hina/A.Buljubašić

Obnova nakon dva potresa, koja su tijekom 2020. godine zahvatila prvo Zagreb a onda i Banovinu, trebala bi završiti do 2030. godine, a izgradnja svih zamjenskih obiteljskih kuća i zgrada u iduće dvije do tri godine. Do sada je na obnovu utrošeno dvije milijarde 900 milijuna eura, rečeno je na četvrtoj sjednici stručnog savjeta za obnovu. Za obnovu javnih zgrada i infrastrukture osigurano 3,3 milijarde eura iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Na obnovu privatne imovine potrošeno je 506 milijuna eura, u prvih šest mjeseci ove godine ubrzana je javna nabava, a oštećene građevine obnovljene su po najvišim standardima sigurnosti. S krajem lipnja ove godine obnovljene su 11.462 privatne kuće i zgrade, koje ukupno obuhvaćaju 45.775 stambenih jedinica.

Najveći dio u prvim godinama nakon potresa odnosio se na nekonstrukcijsku jednostavnu obnovu. U tim prvim godinama bio je neznatan broj konstrukcijskih obnova i nije bilo nijedne izgrađene zamjenske kuće, prenos hrt.hr. Tijekom prošle godine obnovljeno je i rekonstruirano 157 državnih stanova a rješenjima se omogućila kupnja 35 kuća, rekao je na sjednici Branko Bačić, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Kad govorimo o samoj provedbi obnove, obnovili smo 10.847 nekonstrukcijskih objekata, a u samom razdoblju za tih šest mjeseci smo proveli 763 nekonstrukcijske obnove i ukupno smo do sada na cijelom projektu nekonstrukcijske obnove utrošili 43,7 milijuna eura. Gradnjom obiteljskih kuća polako postižemo željenu dinamiku. Do siječnja prošle godine nije bila izgrađena nijedna zamjenska kuća. Danas imamo ukupno 255 zamjenskih obiteljskih kuća. U ovih šest mjeseci je završeno dodatnih 48 zamjenskih obiteljskih kuća“, izvijestio je Bačić.

Hina
Savjet za obnovu, 16. rujan 2024. godine, Foto: Hina/A.Buljubašić

Poručio je da bi izgradnja svih zamjenskih obiteljskih kuća i zgrada, njih oko 900, trebala završiti do kraja 2026., odnosno u prvoj polovini 2027., a cjelokupna obnova do 2030. godine.

Za smještaj građana čiji se domovi obnavljaju, a bili su smješteni u mobilnim kontejnerima, preuređena su 157 državna stana, izgrađeno 130 mobilnih energetskih i 131 drvena kuća, koje će se kasnije koristiti za proširenje kapaciteta domova za starije. Za sufinanciranje najamnine u zamjenskim objektima utrošeno je 16,02 milijuna eura.

Vlada RH je osigurala i zajam Svjetske banke u iznosu 200 milijuna eura, a kao ključne projekte financirane tim sredstvima istaknuo je KBC Zagreb, pedijatrijsku hematologiju i onkologiju KBC-a Zagreb, srednju strukovnu školu Petrinja, zgradu medicine rada HZJZ-a, studentski dom u Petrinji te Fakultet elektrotehnike i računarstva.

U cilju ubrzanja obnove uveo se i koncept blokovske obnove, a uskoro počinje obnova Malog Vatikana u Zagrebu“, najavio je Bačić.

Na sjednici su članovi Stručnog savjeta za obnovu raspravili i o trenutnom stanju i planovima za buduće razdoblje, nakon što je obnova ubrzana donošenjem novog Zakona o obnovi. 

„Kao građevinska struka moramo biti zadovoljni kako se radi i što se sve napravilo u zadnjih par godina, same pohvale“, rekao je profesor s Građevinskog fakulteta Josip Atalić.

2 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari