Novi zakoni o prostornom planiranju i gradnji trebaju donijeti brži razvoj pogona na OIE

Neusklađenost propisa i prostornih planova nerijetko dodatno produljuje ionako dugačke postupke implementacije projekata izgradnje pogona za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a sada treba vidjeti hoće li novi zakoni koji reguliraju prostorno planiranje i gradnju, predviđeni za donošenje do kraja ove godine, uspjeti barem u određenoj mjeri ukloniti teškoće s kojima se nose ulagači.

“Događa se da se različito tumače provedbeni propisi između pojedinih jedinica uprave, odnosno dolazi do dvojakih tumačenja propisa. U županijama se znalo dogoditi da referenti nisu znali da nešto postoji nakon što su već donijeti određeni propisi. Osim toga, brka se i ne shvaća da provedba bilo kojeg projekta ide po zakonu koji je iznad bilo kojeg prostornog plana”, kazala je direktorica odjela za upravljanje projektima u tvrtki Energovizija Marina Prusina na panelu o ulozi jedinica lokalne samouprave u razvoju projekata na obnovljive izvore energije (OIE) u sklopu zadnjeg dana trodnevne konferencije Dani OIE u Podstrani kod Splita.

Slično je ustvrdila i Vjeka Kniewald, direktorica razvoja u tvrtki Croatian Green Energy.

“Kako se spuštamo na lokalnu razinu dolazi do neusklađenosti s planovima više razine. Nekad treba ići u izmjene prostornih planova lokalne razine što dodatno produljuje ionako duge postupke provedbe projekata. Osim toga, ponekad isti termin u jednoj županiji znači jedno, a u drugoj drugo”, ustvrdila je Kniewald.

Dašak optimizma unijela je savjetnica specijalistica Uprave za prostorno uređenje pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Margareta Premužić koja je najavila neke novine u novim zakonima o prostornom uređenju i gradnji.

“Zasad ne mogu reći da će sve biti finalne teze, no mogu iznijeti neka stajališta na kojima se radi. Novitet će biti planiranje baterijskih postrojenja. Sada je to prepušteno nižim razinama, a zakon će zapravo regulirati mogućnost izgradnje baterijskih postrojenja. Postoje dvije vrste takvih postrojenja. Jedna su ona naslonjena na objekte za proizvodnju energije, a drugo su samostojeća. Za ta samostojeća bi se propisalo da moraju biti izgrađena u blizini trafostanica. Uvest ćemo načelo održivog prostornog planiranja što znači da se ne mogu planirati površine za izgradnju pogona na OIE ako se ne može predvidjeti mogućnost priključenja na mrežu, odnosno treba jasno definirati da se svaka investicija predviđena prostornim planom doista može i realizirati”, poručila je Premužić.

Ono što investitori također uočavaju je da treba poboljšati komunikaciju između pojedinih nadležnih resora u ministarstvima i javnoj upravi kako bi se olakšala provedba projekata, a isto tako komunikaciju između tijela javne uprave i energetskih stručnjaka.

To je posebice istaknuo direktor u tvrtki Green Energy Solutions Dinko Đurđević na panelu koji je obradio temu kogeneracijskih postrojenja i održivih energetskih modela za takve pogone.

Hrvatska ima oko 50 megavata (MW) pogona na bioplin iako je nešto manji kapacitet u funkciji te oko 100 MW pogona na biomasu.

Takvi pogoni, kako je istaknuo direktor tvrtke BIOEL Marijan Cenger, su iznimno bitni jer mogu pružati uslugu uravnoteženja sustava s obzirom da za razliku od pogona na sunce i vjetar pružaju stalnost u opskrbi elektroenergetskog sustava.

Dodao je, međutim, da je sada bitno iznaći model za subvencioniranje koji je nužan za funkcioniranje takvih pogona nakon što istekne razdoblje takozvanih ‘feed-in’ tarifa kojima je bila zajamčena profitabilna cijena proizvodnje električne energije. Za većinu ugovori o takvim tarifama istječu u narednih par godina.

Viktor Horvatinović, direktor u tvrtki Pearl Infrastructure koja ulaže u pogone na biomasu, istaknuo je da je sada jedna od ključnih stvari iznaći najbolji alat za pružanje usluge balansiranja mreže Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS) jer zasad nije sasvim jasno koliki bi mogao biti opseg te usluge.

Jedan od panela na konferenciji bio je posvećen inovacijama koje oblikuju budućnost energetskih postrojenja i baterijskih sustava, od hardverskih rješenja i softverskih alata do strateškog planiranja i pristupa investiranju.

John Šuša, glavni direktor za strategiju u WHES-u koja je jedna od vodećih globalnih tvrtki za izradu rješenja za baterijske spremnike, donio je perspektivu iz sektora skladištenja energije.

Po njegovim riječima, WHES je integrirani dobavljač baterijskih rješenja s više od 800 megavat-sati (MWh) instaliranih kapaciteta u Europi, a najviše ih ima u regiji Beneluxa. Prisutni su i u Sloveniji, BiH te Hrvatskoj.

“Skladištenje nije na istoj razini kao OIE. U ovom sektoru imate kemiju, softver, komunikaciju i sve mora funkcionirati zajedno”, napomenuo je Šuša.

Naglasio je i važnost planiranja amortizacije s obzirom na to da je životni vijek baterija oko 10 godina.

Usporedbu razvoja baterijskih sustava u Europi i SAD-u iznio je direktor tvrtke Versolvio, Marko Vukobratović. Upozorio je na sporost europskih investitora koji često čekaju zakonske okvire I primjere dobre prakse prije nego se odvaže na ulaganja, dok se u SAD-u i Aziji odluke donose brže i hrabrije.