Novi Zakon o mirovinama: Što čeka umirovljenike?

Freepik.com
Mirovine, Foto: Freepik.com/Ilustracija

Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju uvodi se godišnji dodatak na mirovnu, odnosno 13. mirovina, a izmjene bi trebale stupiti na snagu 1. srpnja 2025. godine. Zakonom se predviđa i nova, povoljnija formula usklađivanja mirovina – dva puta u godini, u omjeru 85 prema 15 u korist rasta plaća.

Uz to, majkama se za svako dijete dodaje 12 mjeseci mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih šest, redefinira se bonifikacija za kasnije umirovljenje, a ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje nakon navršenih 70 godina života. Najniža mirovina povećat će se za oko tri posto, invalidska za 10 posto, a umirovljenicima koji se zaposle nakon 65. godine omogućit će se rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine.

“Smatram da je ovaj zakon, koji je jučer bio u prvom čitanju, garancija daljnjeg rasta mirovina za sve umirovljenike u Republici Hrvatskoj. Isto tako taj zakon postavlja jako dobre i čvrste temelje kako bi prosječna mirovina do kraja ovog mandata bila 800 eura”, rekla je Majda Burić, saborska zastupnica HDZ-a, u radijskoj emisiji HRT-a.

Dodala je kako su na temelju provođenja prethodnih krugova mirovinske reforme od 2017. nadalje, sve mirovine u Republici Hrvatskoj u prosjeku rasle za više od 80 posto, a one najniže, koje prima oko 300.000 ljudi, za 96 posto. Smatra da će nastavkom reformi mirovine i dalje rasti za oko tri posto, prenosi Hrt.hr.

“Trenutačno smo na 11 posto izdvajanja za mirovine u odnosu na BDP, dok je to u EU 13,5 posto. Udio prosječne mirovine nam je 40 posto, čak i ispod u odnosu na prosječnu plaću, dok je u EU iznad 50 posto. Susjedna Slovenija ima prosječnu mirovinu 880 eura, u Hrvatskoj je ona 540 eura. Ako u to uključimo obiteljske mirovine, invalidske, mi dolazimo na nekih 507 eura. U 2016. mirovine su iznosile 42 posto prosječne plaće, danas iznose 39 posto. Dakle nije riječ o stagnaciji, nego o realnom padu vrijednosti mirovina”, istaknuo je saborski zastupnik SDP-a Boris Piližota u istoj emisiji.

Pixabay.com
Mirovina, ilustracija, Foto: Pixabay.com

Kazao je da nije bitno koliko se posto povećala mirovina, nego što umirovljenik za svoju mirovinu u datom trenutku može kupiti. Dodao je da samo u zadnjih nekoliko godina imamo porast cijena prehrambenih namirnica od 35 posto, a kod nekih je to i više od 60 posto.

Veselko Gabričević, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, tvrdi da će umirovljenici ovoga puta doista osjetiti pozitivne učinke novog zakona.

“Umirovljenici, njih 127.000, koji su penalizirani, ovi sa 70 godina života, će u prosjeku dobiti za 57 eura veću mirovinu. To nije tako mali iznos. Isto tako, umirovljenici gdje će se povećati invalidnost za 10 posto, njih 218.000, će dobiti povećanje za 74 eura mjesečno. Treba uzeti u obzir i to da su poslije dugo vremena povećane obiteljske mirovine za 10 posto, zatim omogućeno je do 27 posto mirovine od preminulog bračnog druga”, rekao je Gabričević.

Ivica Ledenko, saborski zastupnik Mosta, smatra da se prvo trebaju ispraviti određene nepravde. Kaže da u ovom trenutku imamo izračun iz 1999. koji se ažurira svakih pola godine. Tvrdi da ljudi koji su prije 20 godina otišli u mirovinu trenutačno ne primaju jednake mirovine kao oni koji sada odlaze u mirovinu, s istim parametrima odnosno godinama staža, prosječnom plaćom i godinom odlaska u mirovinu.

Najviše pozornosti u novom zakonu izazvala je najava 13. mirovine. Gabričević je istaknuo da to nije božićnica i da će božićnica i dalje ovisiti o jedinicama lokalne samouprave, a Piližota je rekao da se još ne zna postotak za 13. mirovinu.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari