Novi rekord S&P 500 indeksa, ulagači oprezni zbog Trumpovih najava o carinama

Hina/Epa
Burza u New Yorku, SAD, Foto: Hina/Epa/John Taggart

Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi blago porasli. Dow Jones porastao je za 0,02 posto, na 44.556 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,24 posto, na 6.129 bodova i dosegnuo novu rekordnu razinu. Nasdaq indeks je pak porastao za 0,07 posto, na 20.041 bod.

Tijekom cijelog dana trgovalo se nesigurno, a indeksi su balansirali na rubu pozitivnog i negativnog područja jer ulagači nisu htjeli riskirati zbog geopolitičkih neizvjesnosti u vezi mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine te krize u Gazi. Danas se očekuju objava zapisnika s posljednje sjednice čelnika američke središnje banke, kada su zbog povišene inflacije ostavili kamatne stope nepromijenjene.

Podršku tržištu pružaju, pak, dobri poslovni rezultati tvrtki. Dosad je više od 380 tvrtki iz sastava S&P 500 indeksa objavilo izvješća o poslovanju u posljednjem lanjskom kvartalu, pri čemu ih je 74 posto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo. Tako sada analitičari procjenjuju da je dobit tvrtki u proteklom tromjesečju porasla više od 15 posto na godišnjoj razini, dok su početkom godine očekivali rast od oko 10 posto.

Na većini azijskih burzi cijene dionica su u srijedu pale, dok ulagači analiziraju nove prijedloge predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o povećanju carina na uvoz automobila, čipova i farmaceutskih proizvoda. MSCI indeks azijskih dionica bio je u 7:00 sati manji za 0,2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks pao za 0,4 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Hong Kongu pale između 0,6 i 0,7 posto. U Šangaju i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0,4 i 1,7 posto.

Na azijskim burzama vlada oprez jer je Trump najavio nove carine. Tako planira uvesti carine na automobile od 25 posto, ali te carine, kaže Trump, neće uvoditi prije 2. travnja, kada će imati sve podatke o tome koliko zemlje u svijetu naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda. Trump je sinoć kazao i da će povećati carine na farmaceutske proizvode te poluvodiče na 25 posto, a da bi do kraja godine mogle biti dodatno povećane.

Središnje banke u regiji, pak, nastavljaju sa smanjenjem cijene novca, prenosi Hina. Nakon što je jučer australska središnja banka smanjila kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, jutros ih je novozelandska središnja banka srezala još oštrije, za 0,50 postotnih bodova, i najavila daljnje rezove jer, je, kako je poručila, inflacija oslabila.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 106,94 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 107,03 boda. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao s jučerašnjih 152,05 na 151,70 jena.

Američka je valuta blago oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0460 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0455 dolara.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari