Pitanje priuštivog stanovanja u zemljama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, već je dulje vrijeme bolna tema koja je dosegla takve neugodne razmjere da su političari odlučili krenuti u ozbiljniju akciju kako bi se problem barem donekle ublažio.
Hoće li to doista biti tako tek treba vidjeti, no na mjerama koje bi obuzdale špekulativnu kupnju i prodaju nekretnina počela je raditi Europska komisija, a svjedoci smo i da Hrvatska pokušava razraditi stambenu politiku koja bi dala neku nadu da nije sve prepušteno bezosjećajnim tržišnim silnicama.
Europski povjerenik za stanovanje Dan Jørgensen izjavio je kako nekretnine ne postoje za to da bi se špekulativnim kupoprodajama zgrtalo bogatstvo.
“Nema mjesta u Europi za sebične špekulacije oko temeljnih potreba kakav je dom”, rekao je Jørgensen na konferenciji o priuštivosti stanovanja održanoj u Kopenhagenu.
Inače, konferencije na tu temu sve su učestalije što je vidljivo i u Hrvatskoj, pa je to očito znak da se nešto pokušava učiniti iako isto tako znamo da nerijetko snažne poruke s konferencije ne prate jednako snažne akcije.
Prema podacima Eurostata, cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji (EU) su porasle gotovo 60 posto od 2010. godine, a troškovi najma stambenog prostora su se povećali gotovo 30 posto.
Stručnjaci smatraju da se razlog može tražiti u dramatičnom usporavanju izgradnje javnih stanova i značajnom rastu špekulativne prakse u urbanim područjima gdje je količina stanova na raspolaganju osjetno smanjenja.
Jørgensen je potvrdio da će prvi europski plan uopće na ovu temu biti predstavljen do kraja godine te da će uključivati neke promjene u pravilima oko državne pomoći. To znači da će se nacionalnim vladama omogućiti da koriste javni novac za izgradnju stambenih nekretnina za europske građane srednje klase koji su zbog cijena izgurani s tržišta.
No, s obzirom da neće biti dovoljan samo javni novac europski je resorni povjerenik napomenuo da će trebati kombinirati javne s privatnim investicijama.
Po njegovim riječima, takve investicije moraju uravnotežiti stabilne prinose sa socijalnom odgovornošću. Pritom je dodao da Europska komisija upravo radi s Europskom investicijskom bankom i drugim financijskim institucijama kako bi se osiguralo da stanovi izgrađeni javno-privatnim partnerstvom budu doista priuštivi.
Jørgensen je poručio i da će nadolazeći plan ciljati i rješavanje pitanja kratkoročnog najma koji je, a to dobro znamo i na slučaju Hrvatske, dosta narušio raspoloživost stambenog prostora za stanovanje.
Naime, pretvaranje stambenih nekretnina u turističke apartmane je bio jedan od ključnih faktora za rast cijena, a u nekim gradovima poput Barcelone vlasti se odlučuju na potpunu zabranu takve turističke prakse.
Jørgensen je istaknuo da Bruxelles želi to složeno pitanje riješiti “odlučno i pošteno”.
“Stambena je kriza određujući test za našu europsku demokraciju. To je bitka koje si gubitak ne možemo priuštiti”, ustvrdio je.
Hrvatska također nešto pokušava i sada je u fazi postavljanja okvira za željeno poboljšanje situacije.
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić poručuje da do kraja 2030. država planira izgraditi oko 9.000 stanova za prodaju i najam i to uključuje izgradnju stambenih naselja u većim gradovima.
Vlada je protekloga ožujka donijela nacionalni plan stambene politike do 2030. godine, a do kraja ove godine bi trebao biti donesen cijeli zakonodavni paket potreban za njegovu cjelovitu provedbu.
Po riječima Bačića, politika za priuštivo stanovanje ima tri temeljna cilja.
“Prvi je priuštivo stanovanje, drugi cilj je održivo stanovanje, a treći cilj je prostor u funkciji tog priuštivog i održivog stanovanja. U tom kontekstu provodimo niz zakonskih i podzakonskih akata. Trebamo donijeti 15 zakonskih i podzakonskih akata da bismo mogli realizirati i provesti Nacionalni plan stambene politike. Već sada, i prije donošenja svih zakonskih i podzakonskih akata, realiziramo određene mjere i aktivnosti kako bismo omogućili priuštivo stanovanje. Trenutačno je na snazi program subvencioniranja naših mladih sugrađana za kupnju prve nekretnine. Naša Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), kao središnje državno tijelo koje će u ime države provoditi postupak omogućavanja priuštivog stanovanja, zaprimila je 1.830 zahtjeva naših sugrađana za povrat 50 posto plaćenog PDV-a za kupnju prve stambene jedinice ili cjelokupnog iznosa poreza na promet nekretninama. Riješeno je gotovo 1.000 zahtjeva i isplaćeno je oko sedam milijuna eura, ali ono što je važno je da mi sada, na temelju zaprimljenih zahtjeva za povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost i poreza na promet nekretninama, možemo znati realnu cijenu nekretnina u Hrvatskoj i u Zagrebu“, poručio je prije nekoliko dana Bačić.
On ističe da je potrebno jednako kao na priuštivim stambenim kvadratima za kupnju raditi i na omogućavanju priuštivog najma građanima koji ne mogu kupovati skupe stambene jedinice.
“Programom priuštivog najma, koji će vrlo brzo biti na Vladi, omogućit ćemo našim sugrađanima da doista plaćaju priuštivu najamninu, ili u državnim stanovima koje obnavljamo pa ćemo im ih dati u priuštivi najam ili u privatnim stanovima naših sugrađana koji su prazni više od dvije godine”, kazao je.
Državni zavod za statistiku je objavio podatak da u Hrvatskoj ima gotovo 600 tisuća privatnih stanova koji su prazni, a stambeni je jaz u Hrvatskoj, prema izračunu nadležnog ministarstva, 236 tisuća stanova što znači da stavljanje u funkciju dijela praznog stambenog prostora bitno smanjuje taj jaz.
Definicija priuštivog stanovanja bi bila da se ne troši više od 30 posto prihoda na troškove stanovanja, bilo da je riječ o otplati kredita, plaćanju režija, plaćanju najma ili održavanju.
Društveno poticana stanogradnja nije posvemašnja novost u modernoj Hrvatskoj jer program gradnje uz pomoć javnih sredstava kojeg vodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) postoji već više od 20 godina.
Dosad je tako izgrađeno više od 9.000 stanova.
Pročitajte još:
Trenutačno u okviru tog programa nema započete izgradnje, ali je u tijeku niz natječaja, odnosno postupaka javnog nadmetanja za radove na izgradnji građevina.
To uključuje niz mjesta kao što su Trogir, Osijek, Omišalj, Našice, Ivanić Grad, Kumrovec, Karlovac, Delnice, Buje, Pula i Vrsar.
