Cijene nafte bilježe rast na svjetskim tržištima u utorak nakon što su podaci pokazali da je kineska industrijska aktivnost porasla u prosincu. I dalje se očekuje da će tržišta godinu završiti, drugi put za redom, s nižim cijenama zbog zabrinutosti oko potražnje u zemljama najvećim potrošačima.
Terminski ugovori sirove nafte Brent porasli su 60 centi, na 74,59 američka dolara po barelu. Američka sirova nafta WTI skuplja je za 62 centa i košta 71,61 dolar po barelu. Na godišnjoj razini cijena Brenta pala je za 3,2 posto, dok je WTI zabilježio pad od 0,1 posto.
Kineska industrijska aktivnost porasla je treći mjesec zaredom u prosincu, ili sporijim tempom, prema službenom istraživanju tvorničke proizvodnje objavljenom u utorak, prenosi Reuters. To sugerira da novi paket poticaja podupire drugo najveće svjetsko gospodarstvo.
Slabiji izgledi potražnje u Kini prisilili su Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Međunarodnu agenciju za energiju (IEA) da smanje svoja očekivanja u pogledu potražnje za naftom u 2025. godini.
OPEC i njegovi saveznici prošli su mjesec odgodili plan povećanja proizvodnje do travnja 2025. zbog pada cijena. IEA predviđa da će globalna ponuda nafte premašiti potražnju 2025., čak i ako OPEC+ smanji proizvodnju ostane na snazi, budući da rast proizvodnje u SAD-u i drugim zemljama nadmašuje slabu potražnju.
Dok slaba dugoročna potražnja utječe na cijene, kratkoročna potpora mogla bi doći od pada zaliha sirove nafte u SAD-u, za koje se očekuje da su prošlog tjedna pale za oko tri milijuna barela.
Cijene Brenta i WTI-ja bile su potaknute većim od očekivanog padom američkih zaliha sirove nafte u tjednu koji je završio 20. prosinca, dok su rafinerije pojačale aktivnost, ali je sezona praznika potaknula potražnju za gorivom.
Fokus ulagača sljedeće godine bit će na smjeru kamatnih stopa Federalnih rezervi, nakon što je središnja banka predvidjela samo dva smanjenja kamatnih stopa ovog mjeseca, u usporedbi s četiri očekivana u rujnu, zbog tvrdoglavo visoke inflacije.
Niže kamatne stope obično potiču zaduživanje i gospodarski rast, što bi zauzvrat moglo povećati potražnju za naftom.
Promjene u očekivanjima kamatnih stopa u SAD-u i povećanje razlika u kamatnim stopama između SAD-a i drugih gospodarstava ojačali su dolar, što je oslabilo druge valute.
Pročitajte još:
Jači dolar poskupljuje kupnju nafte za potrošače izvan SAD-a, što negativno utječe na potražnju.
Tržišta se također pripremaju za politike novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, kao što su deregulacija, smanjenje poreza, povećanje carina i pooštravanje imigracije, za koje se očekuje da će biti pro-rast, inflacijske i na kraju pozitivne za dolar.
