Europska komisija predstavila je prvu zakonodavnu inicijativu u okviru Europske strategije unutarnje sigurnosti ProtectEU – prijedlog direktive usmjeren na suzbijanje trgovine vatrenim oružjem i drugih kaznenih djela povezanih s vatrenim oružjem u Europskoj uniji. Ova direktiva utjecat će i na Hrvatsku.
Iz Komisije ističu da ilegalno vatreno oružje predstavlja ozbiljnu prijetnju javnoj sigurnosti, osobito u kontekstu terorizma i organiziranog kriminala. Poseban izazov predstavlja sve dostupnije 3D printano oružje, koje je teže pratiti i detektirati, kao i sigurnosne prijetnje koje dolaze izvan granica EU-a. Zbog toga države članice, naglašavaju, moraju biti spremne učinkovitije odgovoriti na nove oblike rizika.
“U trenutačnoj geopolitičkoj situaciji s brzim razvojem sigurnosnih prijetnji, EU mora biti u potpunosti spreman predvidjeti i suočiti se s postojećim i novim rizicima. Nezakonito vatreno oružje predstavlja ozbiljnu opasnost za sigurnost naših građana, a sve je više pojačano novim tehnologijama i prekograničnim mrežama. Ovom inicijativom bolje ćemo zaštititi građane EU-a”, rekla je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju.
Danas postoje značajne razlike u načinu na koji se definiraju i kažnjavaju kaznena djela povezana s vatrenim oružjem među državama članicama, što dovodi do fragmentiranog pravnog okvira diljem EU-a, a ovaj prijedlog trebao bi to promijeniti.
EK navodi da će direktiva potaknuti usklađivanje i poboljšati učinkovitost provedbe zakona protiv kaznenih djela povezanih s vatrenim oružjem uvođenjem okvira na razini cijelog EU-a sa zajedničkim definicijama kaznenih djela i kazni povezanih s vatrenim oružjem. To će postići podržavanjem jače suradnje između država članica i poboljšanjem prikupljanja i korištenja podataka. Prijedlog također pomaže i kada je riječ o zlouporabi 3D ispisa za nezakonitu proizvodnju oružja.
“Prijedlog se odnosi samo na namjerna djela koja uključuju ilegalno vatreno oružje, u potpunosti čuvajući legitimne aktivnosti ovlaštenih trgovaca, industrije i građana. Ne mijenja niti utječe na postojeća pravila EU-a o zakonitom stjecanju, posjedovanju i prekograničnom kretanju vatrenog oružja. Države članice trebale bi postaviti gornju granicu kazni za kaznena djela povezana s vatrenim oružjem od najmanje dvije godine zatvora za izradu, nabavu, posjedovanje i širenje 3D nacrta, najmanje pet godina za posjedovanje ilegalnog vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva te najmanje osam godina za trgovinu i proizvodnju ilegalnog vatrenog oružja”, naglasili su iz EK u priopćenju.
Direktiva predviđa i uspostavu Nacionalnih kontaktnih točaka za vatreno oružje u svakoj državi članici, radi jačanja operativne suradnje i razmjene informacija. Te bi točke prikupljale podatke potrebne za redovitu procjenu sigurnosnih prijetnji.
Države članice također bi morale voditi minimalni skup podataka o zaplijenjenom vatrenom oružju te redovito prikupljati i svakih pet godina dostavljati Komisiji statističke podatke o kaznenim djelima povezanima s vatrenim oružjem.
U narednom razdoblju Komisija planira surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem kako bi se olakšao brži dogovor o ovom prijedlogu.
Prema podacima Global Organized Crime Indexa, ilegalna trgovina oružjem u Hrvatskoj ocjenjuje se kao ograničena, no oružje s područja Balkana i dalje se krijumčari prema zapadnoeuropskim zemljama. Zabilježeni su i pojedini slučajevi međunarodne trgovine oružjem proizvedenim u Hrvatskoj za koje se pretpostavlja da je legalno uvezeno, ali je zatim ilegalno modificirano i distribuirano.
Iako postoje strahovanja da bi rat u Ukrajini mogao dodatno potaknuti ilegalnu trgovinu oružjem, zasad nema konkretnih dokaza koji bi potvrdili takav trend.
S druge strane, Hrvatska bilježi rast legalnog izvoza naoružanja i vojne opreme, prema podacima portala Izvoz.gov.hr. Službeni podaci Ministarstva gospodarstva za 2024. godinu otkrivaju da je vrijednost izvoza dosegnula 167 milijuna eura.
Pročitajte još:
Najviše se izvoze pištolji, puške i streljiva, a glavna tržišta za ta oružja su SAD, Poljska, Irak, Ukrajina i Jordan. Među istaknutim domaćim tvrtkama u ovom sektoru su DOK-ING, Đuro Đaković Specijalna vozila i Orqa.
Prijedlog nove direktive pokazuje nastojanje Europske komisije da ujednači i ojača borbu protiv ilegalne trgovine vatrenim oružjem u cijeloj Europskoj uniji. Za Hrvatsku to znači dodatno usklađivanje zakonodavstva i snažniju institucionalnu suradnju, ali i priliku da potvrdi svoju poziciju odgovorne članice EU-a u području sigurnosti.
