Nevladine udruge pozivaju zemlje Zapadnog Balkana na uvođenje poreza na ugljične emisije

Zemlje zapadnog Balkana trebale bi raditi na uvođenju vlastitih nameta za ugljične emisije u proizvodnji električne energije, kako bi ublažile neminovni efekt novog poreza Europske unije na uvezenu struju koja se dobiva iz fosilnih goriva, navodi se u izvješću mreže nevladinih udruga CEE Bankwatch Network objavljenom u četvrtak.

U okviru Mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM), koji stupa na snagu 1. siječnja 2026., europski uvoznici robe iz zemalja izvan EU – što uključuje i električnu energiju – morat će plaćati naknadu za emisije ugljičnog dioksida koje nastaju proizvodnjom robe u zemlji njenog porijekla.

To znači da će će za uvoznike iz država EU, kao što su Italija, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska ili Grčka, značajno poskupiti struja koja dolazi od proizvođača iz zemalja koje se još uvijek uvelike oslanjaju na ugljenom pogonjene elektrane, kao što su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Izvoz struje iz tih zemalja bi zbog CBAM-a preko noći mogao dramatično pasti, što će gotovo sigurno dovesti do smanjenja prihoda za balkanske elektroenergetske kompanije, kažu iz CEE Bankwatch Network. Iz te udruge procjenjuju da do 60 posto struje koju te četiri balkanske zemlje izvoze u EU dolazi iz iskorištavanja ugljena.

Međutim, CBAM regulativa dopušta izuzeća za pojedine države, ako pokažu “značajan napredak” u primjeni propisa EU o energetici i klimatskim promjenama, što znači da bi mogle izbjeći davanja ako i same uvedu namete za ugljične emisije domaćih proizvođača.

“Uvođenjem domaćih naknada za ugljične emisije, te države bi mogle ublažiti efekte CBAM-a i pritom uprihoditi značajna sredstva koja bi se mogla uložiti u pravednu i održivu energetsku tranziciju,” navodi se u izvješću. Uvođenjem nameta za emisije, računaju u CEE Bankwatchu, moglo bi se u proračune sliti do 4,2 milijarde eura za financiranje održive energetske tranzicije u toj regiji koja zasad još uvelike ovisi o ugljenu, navodi se u izvješću.

“CBAM bi konačno mogao prisiliti države Zapadnog Balkana da se uhvate u koštac sa tim problemom i počnu zatvarati svoje elektrane na ugljen koje zagađuju okoliš sve više, i koje su sve manje isplative,” rekla je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Networka.

Karejm rujna je opasnost od povećanja troškova najavila i Vanjskotrgovinska komora BiH. Po njenim procjenama, proizvodi iz BiH koji se izvoze u EU će poskupjeti u prosjeku 2-6 posto, a u nekim slučajevima i 20 posto, a od 1. siječnja 2026. godine bit će obavezno i podnošenje izvještaja te izračun emisije CO2, što će dodatno opteretiti tamošnju industriju.

Naplata CBAM-a će se po trenutnim pravilima primjenjivati za industrije cementa, željeza, čelika, aluminija, umjetnih gnojiva i električne energije – vrste robe koje BiH dobrim dijelom izvozi u zemlje EU, među kojima je i Hrvatska.

Regulativu Europske unije iz njenog opsežnog programa zelene tranzicije i klimatskih mjera u posljednje vrijeme oštro kritiziraju i globalne energetske kompanije koje posluju u EU.

Tako je u ponedjeljak predsjednik uprave američkog energetskog diva ExxonMobila rekao da kompanija neće moći nastaviti s poslovanjem u Europskoj uniji ako EU ne ublaži propis o korporativnoj održivosti, koji traže da multinacionalne tvrtke koje posluju u EU identificiraju i rješavaju probleme s  ljudskim pravima i štetom za okoliš u vlastitim opskrbnim lancima.

Kompanijama koje to ne naprave prijeti novčana globa od 5 posto globalnih prihoda. “Ako ne možemo biti uspješna kompanija u Europi, i, još važnije, ako počnu pokušavati nametnuti svoje štetno zakonodavstvo i provoditi ga širom svijeta po kojem poslujemo, onda nam postaje nemoguće da ostanemo prisutni u Europi,” rekao je predsjednik uprave ExxonMobila Darren Woods.

Woods je rekao da se europskim zakonom traži da velike kompanije kao što je ExxonMobil provedu planove za klimatsku tranziciju u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina.

Iako su europski dužnosnici rekli da su otvoreni za kritike i prijedloge velikih energetskih kompanija, Woods je kazao kako to dosad nije dovelo do bilo kakvih značajnih promjena. Europski parlament složio se prošlog mjeseca da će pregovarati o daljnjim izmjenama zakona, a EU kani bi trebala odobirit konačne izmjene do konca godine.

Veliki proizvođači ukapljenog plina kojeg uvozi Europska unija, Katar i SAD, pozvali su prošli mjesec europske šefove država na preispitivanje odredbi tog zakona, za kojeg kažu da ugrožava opskrbu Europe.