Neslaganja unutar ESB-a mogu utjecati na tempo smanjenja kamatnih stopa

Unutar Europske središnje banke (ESB) sve više je sukoba oko izgleda za rast. Zbog tih neslaganja rasprava o smanjenju stopa mogla bi trajati mjesecima, pri čemu se neki boje recesije, a drugi strahuju od dugotrajnih inflacijskih pritisaka.

ESB je smanjila kamatne stope u lipnju 2024. i vjerojatno će ih ponovno smanjiti u rujnu ove godine zbog usporavanja rasta cijena. Međutim, buduće odluke ESB-a vjerojatno će biti kompliciranije jer će gospodarstvo eurozone ući u nesigurnije stanje, smatraju stručnjaci.

Srž rasprave unutar ESB-a je o tome kako će slabost gospodarskog rasta i potencijalna recesija utjecati na inflaciju, što je glavni fokus banke, dok pokušava srezati inflaciju na dva posto do kraja 2025.

Liberalnija grupa, ili golubovi u žargonu središnje banke, je u manjini i tvrdi da je gospodarstvo slabije nego što se mislilo, da rizici od recesije rastu i da tvrtke koje su gomilale radnu snagu počinju smanjivati radna mjesta. Nakon što se zaposlenost smanji, pada i raspoloživi dohodak, što će negativno utjecati na potrošnju. Smatraju da bi to oslabilo cjenovne pritiske brže nego što sada predviđaju, pa je zbog toga rizik od povratka na inflaciju ispod ciljane realan. Prema tome, središnja banka bi trebala što prije smanjiti kamatne stope, kažu oni.

Predviđa se da će inflacija, koja je pala na 2,2 posto u kolovozu, ponovno porasti krajem godine i vratiti se na dva posto tek krajem 2025. godine.

Konzervativci, ili jastrebovi, koji su dominirali raspravom o politici od početka povećanja stopa u 2022., tvrde da stvarni podaci o gospodarskom rastu uporno nadmašuju slabe rezultate istraživanja i da se gospodarstvo drži. Potrošnja je snažna, upravo je završila izvrsna turistička sezona, a izgradnja se konačno oporavlja, tako da je rast i dalje respektabilan. Štoviše, rast plaća ostaje daleko iznad razina koje su u skladu s ciljanom inflacijom od dva posto, tako da se realni prihodi brzo oporavljaju i trebali bi nastaviti pozitivno utjecati na gospodarstvo.

Iako je industrija u problemima i mogla bi povući Njemačku u recesiju, ovo je više strukturni problem za čije bi rješavanje mogle biti potrebne godine, tako da monetarna politika tu nema veliku ulogu, smatra konzervativna strana u ESB-u. Sve to znači da je polagano smanjenje kamata ispravno, možda jedno u svakom kvartalu, sve dok ESB ne bude sigurna da će se inflacija vratiti na dva posto. Jastrebovi će se također vjerojatno boriti protiv bilo kakvog ublažavanja politike koje bi negativno utjecalo na datum ispunjenja ciljane inflacije, budući da bi to moglo ugroziti kredibilitet ESB-a.

“Monetarna politika trebala bi ostati usredotočena na vraćanje inflacije na naš cilj na vrijeme. Iako su se rizici za rast povećali, meko prizemljenje i dalje izgleda vjerojatnije od recesije”, rekla je članica odbora ESB-a Isabel Schnabel, istaknuta konzervativka.

Neslaganja unutar ESB-a vjerojatno neće utjecati na odluku o smanjenju stopa u rujnu, ali bi mogla utjecati na način na koji će predsjednica ESB-a Christine Lagarde priopćiti tu odluku. Osim toga, mijenjaju i očekivanja za sastanak u listopadu. Banka vjerojatno neće odbaciti svoj pristup donošenju odluka sastanka po sastanak, ali golubovi žele da Lagarde istakne rizike rasta i signalizira da može doći do uzastopnih rezova. Jastrebovi se boje da bi takva poruka previše povećala tržišna očekivanja. Ulagači već smatraju da su šanse za smanjenje kamata u listopadu na 40 do 50 posto, a takva poruka bi samo učvrstila te pretpostavke.

“Mislim da nam tromjesečna smanjenja dobro služe i da podaci jednostavno ne podržavaju ubrzanje ovog tempa”, poručili su konzervativci.

Iako će se guverneri dogovoriti o tekstu izjave, piše Reuters, Lagarde ima određenu slobodu u prenošenju poruke i može naglasiti određene točke.