Neki oblik fleksibilnog rada koristi 66 posto Hrvata i 60 posto Hrvatica

Umjesto strogo propisanog rasporeda, sve više radnika bira “klizno” radno vrijeme, rad na daljinu i prilagodljive rasporede u kojima sami određuju kada će i odakle raditi, a prema istraživanju koje je objavio portal MojPosao, u Hrvatskoj neki oblik fleksibilnog rada koristi 66 posto muškaraca i 60 posto žena.

Istraživanje na uzorku od 300 ispitanika napravili su Alma Career Croatia i CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje) te, sudeći po dobivenim odgovorima, zaključili kako 50 posto Hrvata i 52 posto Hrvatica i dalje radi “klasičnih” osam sati dnevno.

No, muškarci u većoj mjeri produžuju radni dan, pa tako 41 posto radi duže od osam sati, dok to čini 37 posto žena.

S druge strane, žene nešto češće rade kraće od uobičajenog radnog vremena, što je potvrdilo 11 posto ispitanica, u usporedbi s devet posto muškaraca. Ovi obrasci mogu upućivati na drukčije radne navike, ali i na drugačije obiteljske ili profesionalne obveze, napominje se u priopćenju.

Prema istraživanju, ženama su najvažniji oblici fleksibilnosti oni koji im olakšavaju usklađivanje posla i privatnih obaveza. Najpopularniji među njima su klizni dolasci i odlasci na posao, koje koristi 42 posto žena, u usporedbi s 34 posto muškaraca.

Slično je i s radom na daljinu: trećina žena radi od kuće barem dio vremena, dok to čini četvrtina muškaraca.

Muškarci zato nešto češće koriste fleksibilne modele koji im daju veću autonomiju tijekom dana. Gotovo petina njih radi bez strogo definiranog radnog vremena i fokusira se isključivo na zadatke i rokove, dok je takav pristup znatno rjeđi među ženama, koje ga koriste u samo sedam posto slučajeva.

Također, muškarci za nijansu češće sami određuju i ritam kroz dan ili tjedan, iako su razlike ovdje manje izražene.

Zanimljivo je i to što gotovo nitko, čak 98 posto ispitanika, ne koristi zakonski omogućene fleksibilne oblike rada zbog brige o djeci mlađoj od osam godina ili zbog pružanja osobne skrbi. Iako zakonska mogućnost postoji, čini se da u praksi još nije zaživjela.

Najpoželjniji su oblici fleksibilnosti oni koji omogućuju lakšu svakodnevnu organizaciju. Klizni dolasci i odlasci s posla te rad na daljinu ili od kuće uvjerljivo su na vrhu liste i kod žena i kod muškaraca.

Ipak, žene ih preferiraju u nešto većoj mjeri (46 posto žena i 40 posto muškaraca), dok 53 posto žena želi opciju rada na daljinu (u odnosu na 34 posto muškaraca).

Popularnije među ženama su i mogućnosti samostalnog određivanja radnog vremena, bilo unutar dana (30 posto prema 23 posto muškaraca) ili kroz tjedan (33 posto prema 23 posto).

Čak je i nedefinirano radno vrijeme, koje daje potpunu slobodu organizacije, privlačnije ženama (23 posto) nego muškarcima (17 posto).

Četverodnevni radni tjedan uz osmosatno radno vrijeme gotovo jednako žele i žene i muškarci (50 posto žena i 47 posto muškaraca). Međutim, “skraćeni petak” nešto je popularniji kod muškaraca (45 posto) nego kod žena (39 posto).