U 2024. godini, stagnacija na tržištu rada u Europskoj uniji činila je 11,7 posto proširene radne snage, što predstavlja 26,7 milijuna ljudi u dobi od 15 do 74 godine dostupnih za rad, ali koji ne sudjeluju na tržištu rada u potpunosti, objavio je Europski ured za statistiku, Eurostat.
To je uključivalo nezaposlene i nedovoljno zaposlene osobe, one koji traže posao iako nisu odmah dostupni za rad i one koji su odmah dostupni za rad, ali ne traže posao. Uz manje fluktuacije, stagnacija na tržištu rada u EU smanjuje se tijekom desetljeća, s 18,6 posto u 2015. godini.
Među zemljama EU, Španjolska je 2024. zabilježila najveći nedostatak radne snage, s 19,3 posto radnika dostupnih za rad, ali koji ne sudjeluju na tržištu rada, a slijede Finska sa 17,9 posto i Švedska sa 17,8 posto.
Nasuprot tome, stagnacija na tržištu rada bila je najniža u Poljskoj s pet posto, Malti 5,1 posto te Sloveniji i Mađarskoj, gdje obje imaju po 6,3 posto radnika dostupnih za rad, ali koji ne sudjeluju na tržištu rada. Hrvatska bilježi osam posto radnika dostupnih za rad ali koji ne sudjeluju na tržištu rada.
Detaljna analiza zaostale radne snage pokazuje da je 5,7 posto proširene radne snage bilo nezaposleno, 2,7 posto bilo je dostupno za rad, ali nije tražilo zaposlenje, 2,4 posto ljudi bili su nedovoljno zaposleni radnici s nepunim radnim vremenom, a 0,9 posto tražilo je zaposlenje, ali nije bilo odmah dostupno za rad.
Nezaposlene osobe činile su većinu ove radne snage na tržištu rada u 23 zemlje EU, s najvećim udjelima u Španjolskoj (10,9 posto), Grčkoj (9,9 posto), Finskoj i Švedskoj (po 7,9 posto).
Pročitajte još:
Međutim, bilo je nekih iznimaka. U Irskoj i Nizozemskoj većina nezaposlenih dolazila je od nedovoljno zaposlenih osoba koje rade nepuno radno vrijeme i to s udjelima od 4,4 odnosno 4,9 posto.
U Češkoj je najveći udio bio među osobama koje traže posao, ali nisu odmah dostupne za početak rada i to od 3,1 posto, navodi Eurostat, dok je u Italiji većina bila dostupna za rad, ali nije tražila zaposlenje, čak 7,3 posto.
