Nedostatak lijekova je nažalost nešto što nije rijetka pojava u Hrvatskoj, ali to teško može čuditi ako se zna da se to već godinama događa i u Europskoj uniji (EU).
Novo izvješće Europskog revizorskog suda pokazuje da je problem manjka lijekova diljem EU-a porastao zadnjih godina te prošle godine dosegnuo rekordnu razinu.
Ono što posebice zabrinjava, navodi se u izvješću, je nepostojanje zajedničkog okvira za rješavanje tog problema, odnosno izostanak odgovarajućih alata na europskoj razini samo pogoršava situaciju.
Njemački član suda Klaus-Heiner Lehne, koji je predstavio izvješće, ističe da zbog toga pate pacijenti i zdravstveni sustavi, ali je to i znak strateške ranjivosti EU-a u tom području.
Između 2022. i listopada prošle godine nacionalne su vlasti izvijestile Europsku agenciju za lijekove (EMA) o nedostatku 136 kritičnih lijekova.
Samo u ožujku ove godine nedostajala su 34 lijeka od čega je 16 bilo uključeno na popis ključnih lijekova koji je sastavila Europska komisija.
Lijek se može naći na popisu onih koji nedostaju zbog problema u proizvodnji, povećane potražnje ili odluke proizvođača da se povuče s tržišta, a opskrba može postati ograničena privremeno ili trajno.
Primjerice, na listi nedostajućih su se našli lijekovi kojima se tretira pacijente nakon srčanog ili moždanog udara, zatim antibiotik amoksicilin ili lijekovi koji se koriste u slučaju trovanja cijanidom.
Revizori smatraju da se problem nedostatka lijekova ne može riješiti na nacionalnoj razini već je potrebna zajednička akcija EU-a koja je dosad bila neadekvatna.
Po riječima Lehnea, Europska komisija čini određene napore da se stanje popravi, no to je sve još u vrlo ranoj fazi.
Jedna od glavnih zapreka je fragmentiranost podataka u EU-u što uključuje informacije o zalihama, upozorenjima na nedostatak ili odobrenjima za pojedine lijekove.
Primjerice, svaka zemlja ima vlastita pravila za tvrtke koje trebaju obavijestiti regulatora o nedostatku lijeka. U Belgiji proizvođači mogu čekati do trenutka dok lijek ne postane nedostupan. Preko granice u Nizozemskoj moraju izvijestiti regulatora dva mjeseca ranije od očekivanog trenutka nemogućnosti isporuke lijeka u roku od dva tjedna.
Proces je usložnjen i time što tvrtke obavještavaju nacionalnog regulatora koji onda mora obavijestiti EMA-u.
Lehne upozorava da je osim proceduralnih razlika vidljivo da u praksi izvješćivanje kasni ili se uopće ne dogodi.
Zadnjih godina, s obzirom da se stanje ne poboljšava, EU je predlagao načine kako stvar popraviti, a jedan je bio europski popis kritičnih lijekova.
No, revizori upozoravaju da tim pokušajima manjkaju alati za implementaciju, uključivo sankcije, koji bi Bruxellesu i EMA-i olakšali da mogu osigurati da tvrtke ispunjavaju svoje obveze.
“Možete koordinirati stvari ako imate informacije. Svaka zemlja članica dragovoljno izlazi s različitim informacijama, a neke uopće ne dostavljaju informacije”, ustvrdio je Matthias Blaas koji radi za revizorski sud.
Idući korak u jačanju europske legislative o lijekovima, koji sad razmatraju ministri zdravstva, bio bi obvezivanje proizvođače da dostavljaju kvalitetnije podatke o svojim lancima dobave.
Blaas upozorava da se problem manjka lijekova ne može riješiti brzo.
“Kada se prijedlozi usvoje i mogu primjenjivati dobivate novac te onda posao započinje nakon čega je potrebno nekoliko godina da bi vidjeli prave rezultate”, rekao je.
Za Hrvatsku znamo da je osim pitanja koja mogu biti vezana za proizvođače veliki problem vezan za kašnjenja u plaćanju za isporuke lijekova.
Dug hrvatskih bolnica prema veledrogerijama za isporučene lijekove i medicinske proizvode na dan 31. srpnja ove godine dosegnuo je više od 730 milijuna eura, od čega je više od 550 milijuna eura dospjelih i neplaćenih obveza.
Pročitajte još:
Samo u srpnju dug je na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj, porastao za više od 68 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više od prosječnog mjesečnog rasta duga u prvoj polovici godine.
“Već je sada ozbiljno ugrožena dostupnost lijekova i medicinskih proizvoda pacijentima u hrvatskim bolnicama”, objavili su vezano za te podatke iz Hrvatske udruge poslodavaca u kojoj djeluje Koordinacija veledrogerija.
