Nastavljen razvoj hrvatske industrije videoigara

Hrvatska industrija videoigara ušla je u fazu s više neizvjesnosti jer je rizik proizvodnje i plasmana slično kao i u svijetu sada više na proizvođačima nego investitorima, ali se igre i dalje razvijaju i dosta igraju, ocijenio je Aleksandar Gavrilović iz Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.

Gavrilović je to uz ostalo rekao u Sveučilištu Algebra, na konferenciji za medije telekoma A1 Hrvatska s kojim je Klaster izradio analizu domaće industrije videoigara za 2024. s naznakama za 2025. godinu.

Analiza je pokazala da je u 2024. u Hrvatskoj djelovala 271 pravna osoba koja se većim dijelom bavila videoigrama, među kojima je 128 trgovačkih društava i 133 obrta, što je prvi puta da je obrta više.

Blago je pao broj stalno zaposlenih u tim pravnim osobama, na 520, s 530 u 2023., u odnosu na koju se, s druge strane, udvostručio broj zaposlenih u obrtima, na 140. Taj se pad nastavio i u 2025. godini, ali za konkretne podatke treba pričekati službene podatke Fine, dodao je Gavrilović. Ipak, kako kaže, ako se uzmu u obzir i oni kojima su videoigre dodatno ili djelomično zanimanje, broj zaposlenih na puno radno vrijeme iznosi oko 990.

Najviše tvrtki ima sjedište u Zagrebu, a zatim u Novskoj, koja se u tom smjeru sve jače razvija. Ukupno su svi u toj industriji u 2024. ostvarili 72,1 milijun eura prihoda, što je više nego u 2023. kada su iznosili oko 62,4 milijuna eura.

Kada se iz toga izuzmu tri najveće gaming tvrtke u Hrvatskoj (Nanobit, MM Games i GamePires) onda taj ukupni prihod iznosi oko 16,1 milijun eura, što je manje od oko 21 milijun eura koliko su iznosili u 2023. godini.

Usporedbe radi, iznio je i podatak da je ta industrija u 2024. u svijetu ostvarila blizu 200 milijardi američkih dolara, dok je 2023. to bilo oko 193 milijarde dolara. Gavrilović je izdvojio da većina gaming studija u Hrvatskoj, njih oko 86 posto, razvija vlastite projekte kao intelektualno vlasništvo, no lošim je označio što ih skoro dvije trećine nije ni pokrenulo postupak zaštite, a tek oko 28 posto ih o tome razmišlja. Zanimljivim drži i to što je u 2024. smanjen broj programera u strukturi zaposlenih, s 25, na 13 posto, dok je većina ili 55 posto novozaposlenih i dalje s visokom stručnom spremom.

“Svjetska kriza u sektoru videoigara koja je nastala 2023. zbog pada ulaganja velikih investitora utječe i na Hrvatsku, što se vidi u padu ukupnih prihoda s tog tržišta, posebice kod malih tvrtki, te u smanjenju broja zaposlenih, no tvrtke unatoč smanjenju vanjskih investicija nastavljaju raditi s vlastitim ulaganjima. Kako su to velika ulaganja, i sam proces izrade te plasmana igre traje i po par godina, nekima neće biti lako, neki će uspjeti, neki ne”, smatra Gavrilović.

U Hrvatskoj, dodao je, nema izdavača koji to financiraju, obično su to bila strana ulaganja, a kako ih je sada manje, svi pokušavaju što više stabilizirati svoje rashode, što dovodi do toga da imaju manje stalno zaposlenih i više vanjskih suradnika-stručnjaka za određene segmente.

“Klaster je zbog toga, ali i jačeg poticanja tog razvoja u aktivnim razgovorima s Ministarstvom kulture i medija da se za videoigre daju jači poticaji, slično kao za filmove, putem HAVC-a koji je u 2025. to izdvojio 500.000 eura, što je za industriju koja ima ukupne prihode iznad 72 milijuna eura jako malo. Ministarstvo shvaća da je i to strateška grana Hrvatske i mislimo da idemo u dobrom smjeru”, otkrio je Gavrilović.

Dugogodišnju uključenost A1 u poticanje razvoja gaminga i e-sporta na konferenciji je istaknula Valentina Leventić iz tog telekoma, najavivši i novi studentski gaming turnir u svibnju ove godine, prenosi Hina. Studenti gaminga na Algebri, Matej Galić i Luka Djak, su pak naglasili da se većina time bavi jer vole igre, pa su u tome vidjeli i poslovnu priliku.