Najviše građana ima štednju do tisuću eura, u Hrvatskoj ukupno 964 milijunaša

Najviše hrvatskih građana, njih gotovo 1,7 milijuna, u bankama ima štednju do tisuću eura. Hrvatska ima i 964 građana sa štednjom koja premašuje milijun eura po vlasniku, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), prikupljeni tijekom druge polovine 2023. godine, a oni uključuju sve depozite poznatih vlasnika na računima fizičkih osoba, kod kreditnih institucija u Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li ta sredstva na transakcijskim računima, na računima štednje po viđenju ili na računima oročenih depozita.

Prema njima, krajem lipnja ove godine ukupno 3.299.342 građanina u kreditnim institucijama imalo je štednju u iznosu od 35,2 milijarde eura.

Najviše je građana, njih 1,7 milijuna ili oko 51,2 posto štediša, u bankama imalo depozite do tisuću eura, priopćeno je iz HNB-a, a iznos na njihovim računima bio je nešto veći od 337 milijuna eura, što je u ukupnom iznosu štednje udio od 0,96 posto.

Nešto više od 685 tisuća hrvatskih građana ima štednju od tisuću do pet tisuća eura po vlasniku, a iznos njihove štednje je oko 1,7 milijardi eura. Udio tih građana u ukupnom broju štediša je oko 20,8 posto, a iznos njihove u ukupnoj štednji oko 4,9 posto.

Od pet do 10 tisuća eura štednje u bankama ima oko 288 tisuća građana, što je udio od 8,7 posto, a njihov iznos štednje premašuje dvije milijarde eura.

“Nešto manje od 81 posto vlasnika s nižim iznosima depozita – manje od 10 tisuća eura po vlasniku – drži nešto manje od 12 posto ukupnih depozita. Istodobno, manje od dva posto vlasnika s najvišim iznosima depozita, sa 100 tisuća eura i više po vlasniku, drži oko 39 posto ukupnih depozita. Između tih dviju kategorija nalazi se nešto više od 17 posto vlasnika koji raspolažu s više od 10 tisuća, ali manje od 100 tisuća eura, a drže oko 49 posto ukupnih depozita. Istodobno, manje od dva posto vlasnika s najvišim iznosima depozita, sa 100 tisuća eura i više po vlasniku, drži oko 39 posto ukupnih depozita”, priopćeno je iz HNB-a.

Podaci središnje banke tako pokazuju da više od 100 tisuća a manje od milijun eura štednje ima više od 58 tisuća građana, što je u ukupnom broju štediša udio od 1,8 posto, a iznos njihove štednje doseže gotovo 11,3 milijarde eura, što je udio od 32 posto ukupnih depozita.

Po najnovijim podacima HNB-a, u Hrvatskoj je 964 milijunaša čija štednja premašuje 2,4 milijarde eura. U ukupnom broju štediša oni imaju udio od tek 0,03 posto, no u ukupnoj štednji njihov je udio gotovo 6,9 posto.

“U proteklom je desetljeću vidljivo blago smanjenje koncentracije depozita. Depoziti su osjetno porasli u svim promatranim skupinama, a relativan je porast bio izraženiji u nižim razredima razdiobe. No, iznosi depozita u donjoj polovini razdiobe ostali su vrlo niski, kao i udjeli njihovih vlasnika u agregatnoj vrijednosti svih depozita. Istodobno su porasli iznosi i udjeli depozita vlasnika računa koji drže iznose veće nego prosječni deponent (odnosno oko 900 eura)”, objašnjavaju iz HNB-a.

Dodaju kako se, s druge strane, ukupan udio depozita vlasnika u najvišim razredima – odnosno sredstava koja drži pet posto vlasnika najvećih pojedinačnih iznosa – smanjio za 8,2 posto, odnosno sa 67,3 posto na 59,1 posto.

“Navedeni podaci tako pokazuju manju koncentraciju depozita kod vlasnika najvećih iznosa depozita u 2023. u odnosu na 2014. godinu, odnosno blago smanjenje nejednakosti u razdiobi depozita među građanima”, ističu iz HNB-a.

Napominju i da ovi podaci pružaju određene argumente u prilog smanjenju imovinske nejednakosti, te kako valja biti oprezan pri njihovu tumačenju jer ne uključuju informacije o nefinancijskoj imovini, u prvom redu o nekretninama, kao ni o drugim oblicima financijske imovine. Također, dodaju, iz raspoloživih je podataka depozite moguće agregirati isključivo na razini pojedinog vlasnika računa, a ne kućanstava, kao što je uobičajeno u analizi dohodovnih i imovinskih nejednakosti.