Najveći proizvođači tjestenine Talijani, Hrvatska na začelju – u ovoj industriji zaposleno tek oko 400 radnika

Pixabay.com
Tjestenina, Foto: Pixabay.com

Države članice Europske unije u 2023. godini proizvele su 6,2 milijuna tona tjestenine u vrijednosti od 8,9 milijardi eura. Iako je obujam bio usporediv s 2022. godinom, kada je proizvedeno neznatno manje, odnosno 6,1 milijun tona, došlo je do povećanja od 1,1 milijardu eura u smislu vrijednosti, pokazuju podaci Eurostata, Europskog statističkog ureda.

Italija je, očekivano, bila daleko vodeći proizvođač tjestenine u EU, s 4,2 milijuna tona proizvedenih prošle godine, u vrijednosti od 6,2 milijarde eura. To čini 68 posto ukupne proizvodnje EU u smislu količine i 70 posto u smislu vrijednosti. Italiju je slijedila Španjolska s gotovo pola milijuna tona proizvedene tjestenine u EU te Njemačka s više od 290 tisuća proizvedenih tona tjestenine.

Italija je bila najveći izvoznik tjestenine u EU, s dva milijuna tona izvezenih u 2023., što predstavlja 76 posto ukupnog izvoza u EU. Daleko je ispred Španjolske, druge najveće zemlje izvoznice, koja je izvezla oko 130 tisuća tona ili pet posto ukupnog izvoza.

Države EU su u 2023. godini ukupno izvezle gotovo 2,7 milijuna tona tjestenine, a više od polovice odnosno 57 posto te količine otišlo je u druge zemlje EU-a.

Dvije glavne  članice EU uvoznice  bile su Njemačka s 440.733 tone uvezene tjestenine, s 28 posto udjela u ukupnom uvozu članica EU, te Francuska koja je uvezla 371.966 tona ili 24 posto uvoza.

Dva najveća odredišta za izvoz tjestenine iz EU, izvan EU, u 2023. bili su Ujedinjeno Kraljevstvo gdje je izvezeno 307.481 tona, ili 26 posto ukupnog  izvoza izvan EU) i Sjedinjene Države (243.646 tona, ili 21 posto ukupnog izvoza izvan EU), navodi Eurostat.

Proizvodnja u Hrvatskoj

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je na začelju po proizvodnji tjestenine, iako se prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall proizvodnjom tjestenine u Hrvatskoj bavi oko četrdeset tvrtki i skoro isto toliko obrta.

Po ostvarenoj dobiti u 2023. godini, najveća je RAGUSA d.o.o, koja je ostvarila prihode od 9.586.146,16 eura te dobit od 2.334.286,65 eura.

Ragusa d.o.o osnovana je 1991. godine s osnovnom djelatnošću zastupanje i distribucija uvozne tjestenine. Nekoliko godina kasnije, pokrenuli su vlastitu proizvodnju tjestenine a 1994. tvrtka kupuje potpuno automatiziranu liniju za proizvodnju duge tjestenine. Širenjem tržišta i povećanjem potražnje, prostor u kojem je tvrtka poslovala više nije bio dovoljan za kvalitetno poslovanje, što je dovelo do kontinuiranog ulaganja u dodatne kapacitete, navedeno je na službenoj stranici tvrtke. Posljednji veliki iskorak napravljen je 2017. godine izgradnjom nove proizvodne hale u Čakovcu i nabavom modernih linija koje kapacitetom i asortimanom mogu zadovoljiti potražnju tržišta za sušenom tjesteninom.

Pixabay.com
Svježa tjestenina, Foto: Pixabay.com

Ova je tvrtke zapošljavala u 2023. godini, vidljivo je iz podataka CompanyWalla, i 64 zaposlenika a njihova prosječna isplaćena bruto plaća iznosila je 839,73 eura.

Druga tvrtka koja u ovoj djelatnosti bilježi dobre rezultate, prema podacima CompanyWalla, je i CLARUM d.o.o, Iz Nove Gradiške, tvrtka srednje veličine u 100 postotnom privatnom obiteljskom vlasništvu. Okosnica njihovog rada jeste, kako navode na službenoj stranici, proizvodnja proizvoda od tijesta najviše kvalitete i visoke dodane vrijednosti. Izvornu tvornicu suhe tjestenine kroz povijest razvili su u istraživački i proizvodni centar za tri najdinamičnije grupe proizvoda u europskoj trgovini: suha tjestenina, svježi te zamrznuti proizvodi od tijesta.

Prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall, ova tvrtka ostvarila je prihode tijekom 2023. godine od 6.097.169,28 eura dok je ostvarena dobit 532.020,77 eura. Tvrtka je u istoj godini imala 81 radnika a isplaćena mjesečna prosječna bruto plaća, pokazuju podaci CompanyWalla, iznosila je 965,36 eura.

Na trećem mjestu je KLARA MARIĆ d.o.o. iz Kanfanara, hrvatski je brend koji proizvodi tradicionalnu domaću istarsku tjesteninu. Riječ je o obiteljskom poslu u koji je uključen svaki član obitelji Marić. Prvi su proizvođač u Hrvatskoj koji se posvetio posebnom načinu proizvodnje tjestenine, a raznolika ponuda proizvoda iznimne je kvalitete i jedinstvene tradicijske vrijednosti, navode na službenim stranicama.

Ova tvrtka, prema podacima CompanyWalla, u 2023. godini imala je 15 zaposlenika, i ostvarila je ukupne prihode od 2.208.474,69 eura dok je ostvarena dobit iznosila 454.611,19 eura. Isplaćena prosječna bruto plaća po radniku u ovoj je tvrtki iznosila 1.787,24 eura.

U svim tvrtkama koje se bave ovom djelatnošću u Hrvatskoj, ukupno je zaposleno skoro 400 radnika, dok su njihovi ukupni prihodi, prema CompanyWallu, 40.888.227,64 eura a njihova ukupna dobit 5.590.676,42 eura.

Top 20 poduzeća koja se bave proizvodnjom ulja
Naziv poduzećaUkupni prihodiDobitBroj zaposlenih
RAGUSA d.o.o.9.586.1462.444.92164
CLARUM d. o. o.6.097.169650.82781
KLARA MARIĆ d.o.o.2.208.475559.94015
MARODI d.o.o.6.866.393503.80631
PROIZVODNJA NJOKA I TJESTENINE “NICHI”599.430289.7184
TEHNOTRADE d.o.o.2.142.769278.2678
TJESTENINA CETINA d.o.o.1.632.760248.0475
MARIAL d.o.o.567.102220.9399
NAŠE KLASJE d.o.o.4.518.225122.00749
MLIN JERTOVEC d.o.o.678.67962.32010
ISTRAFRESH d. o. o.990.62957.8766
TURKALJ TRADE d.o.o.44.11735.0060
KOGUTEX TJESTENINE d.o.o.535.49725.37014
TJESTENINKA d.o.o.740.59222.68314
MASSA LOVITA d.o.o.328.85721.90612
KOLEDA d.o.o.974.65419.7307
PEKARA KLAS, Šemovec1.247.84517.76412
PROIZVODNJA TJESTENINE SESVETE j.d.o.o.78.95614.0634
JAJA PASTA ROVIGNO j.d.o.o.46.0279.9331
KASAMI d.o.o.238.8689.53411
CompanyWall Financijski Asistent *svi podaci su za 2023. godinu, u eurima

21 Odgovora

  1. Jako smo loši i deficitarni u svoj toj preradbenoj proizvodnji.. to je steta jer primarne proizvode imamo, najvise poljoprivrednih povrsina jest pod psenicom koja je za tjesteninu glavni input pa je nevjerojatno da nemamo jaču preradu i proizvodnju tijesta i tjestenine…

    1. Nekad slavonija najjača žitnica, primarna proizvodnja – pšenica, mogli smo razviti tu granu industriju prerade, međutim uvozimo.

  2. Nadam se da će i kod nas industrija tjestenine uzletit jer zbilja se nemamo čega sramiti u kvaliteti.

  3. Nisam neki ljubitelj tjestenine ali bi njena proizvodnja svakako bila dobra za ekonomiju

  4. Bez obzira na dobre ekonomske rezultate, vlada se mora zapitati – zbog čega slavonija, koja je hranila pola bivše exyu, sada ne proizvodi pšenicu, tj količine nedostatne za nas, kamoli za izvoz.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari