Od 860.000 hektara oranica, 660.000 obrađuju “obiteljski” poljoprivrednici, a ostalo je u stranom vlasništvu s koncesijama i na 50 godina. Domaćim poljoprivrednicima ističu najmovi, a strani su ih tek dobili, što bi dodatno moglo ugroziti poljoprivrednu proizvodnju, rečeno je danas na konferenciji za novinare koju je organizirala Hrvatska poljoprivredna komora (HPK).
Upozorili su na brojne alarmantne probleme u poljoprivredi, s naglaskom na potrebu hitnih izmjena postojećeg Zakona o poljoprivrednom o zemljištu, zbog čega su zatražili hitan sastanak u Vladi RH.
“U vrlo smo delikatnom razdoblju s poljoprivredom, još nemamo dostatnu proizvodnju te očekujemo drugačije politike raspodjele sredstava iz EU fondova za iduće razdoblje, čime bi mogli poboljšati produktivnost te postići da selo živi a ne odumire”, kazao je predsjednik HPK, Mladen Jakopović.
Član upravnog odbora HPK-a Antun Vrakić naglašava, prenosi Hina, da je u godinu i pol dana primjene Zakona, dokazano da nije dobar na terenu. Naime, većini poljoprivrednika, koji su u najmu zemljišta prema ugovorima od prije 30 godina, ugovori sada ističu i ne znaju što će dalje. Smatraju da ovaj zakon hitno treba izmijeniti, a do tada zaustaviti njegovu primjenu i natječaje.
“Zakon je neustavan i diskriminirajući. Neprihvatljivo je da jedna lokalna samouprava ima maksimum od 12 hektara, a neka druga od 1.000 ili 2.000 hektara. Time se neće postići ni strateški ciljevi, a i gase se i mnoga stabilna gospodarstva. Nejasne su i upute oko daljnjeg najma zemljišta, dok posjednici koji su izvlašteni sada se primjerice pitaju tko će pobrati uljanu repicu kad više nisu u posjedu”, ocijenio je Vrakić.
Poljoprivrednici su danas upozorili i da je uvoz ukrajinske pšenice po nižoj cijeni “prepolovio” domaće tržište, koje ne može konkurirati cijeni od 25 do 30 centi za kilogram brašna.
Svinjogojstvo “na koljenima”
Govoreći o problemima u svinjogojstvu, posebice na istoku zemlje zbog afričke svinjske kuge, član upravnog odbora HPK Mato Brlošić naglasio je da su štete ogromne i da su mnogu uzgajivači “na koljenima”. “Više od 400 obiteljskih gospodarstava ostalo je bez svinja, za njih je to tragedija, a nitko ih nije ni pitao kako su i što će dalje. Potrebno je da im država isplati stvarnu ekonomsku štetu, pa i pobrine se za novi rasplodni/genetski materijal, koji im se treba dostaviti besplatno iz dijelova Hrvatske gdje te bolesti nema”, pozvao je Brlošić.
Pročitajte još:
To bi pomoglo da se bar 20 do 30 posto proizvođača oporavi i nastavi s uzgojem, prenosi Hina. Ako država to ne napravi, upozorio je da će ostati svega desetak svinjogojskih farmi u Hrvatskoj.
Predsjednik HPK-a, Mladen Jakopović, istaknuo je da HPK podržava ideju resornog ministarstva o osnivanju uzajamnog fonda za bolju zaštitu poljoprivrednika i od klimatskih i od tržišnih promjena, što bi bila i određena zamjena za osiguranja, koja se poljoprivrednicima slabo i teško isplaćuju za štete.
“Za taj bi fond godišnje trebalo oko milijardu eura, trebao bi biti neovisan i uvažavati stvarne procjene šteta, koje se u osiguravajućim kućama ne rade adekvatno”, kazao je predsjednik HPK-a.
