Na crnoj listi zbog neprijavljenog rada 439 poslodavaca

Pitanje neprijavljenog rada nije neka društvena novost, no postojanje crne liste poslodavaca koji su zatečeni u takvoj situaciji dalo je novu dimenziju toj pojavi, posebice jer je spomenuti popis već poprilično narastao.

Naime, na internetskoj stranici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike može se pregledati popis poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada.

Na tom je popisu već 439 tvrtki iz cijele Hrvatske, a kako su u svom osvrtu ustvrdili odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić, koji se bave radnim odnosima i medijacijom, taj se broj povećava svakih desetak dana.

“Na popisu su javna i privatna poduzeća, ugostitelji, domovi za starije, teretane, udruge, domovi zdravlja, građevinske tvrtke i drugi poslodavci koji su kažnjeni u prekršajnom postupku, čak i kada su kazne simbolične. Na crnu listu dospijevaju i poslodavci protiv kojih je prekršajni postupak još u tijeku, a ako kasnije u sudskom postupku dokažu da nije bilo prekršaja, bit će uklonjeni s liste. Upis se provodi automatizmom, čim inspektor dostavi podatke Ministarstvu rada – bez izdavanja rješenja i bez mogućnosti žalbe”, navodi u osvrtu odvjetnički dvojac.

Prema važećim propisima, poslodavac koji je upisan na crnu listu ostat će na njoj šest godina, a zasad ne postoji redovno pravno sredstvo protiv tog upisa.

Ne treba posebno napominjati kako dospjevanje na listu osim financijske stvara i reputacijsku štetu.

Više je okolnosti koje su razlog stavljanja poslodavaca na crnu listu zbog neprijavljenog rada, a čest je prekršaj da strani radnici rade poslove za koje im nije izdana radna dozvola. Primjerice, kod deficitarnih zanimanja kao što je slastičar zabilježeni su prekršaji kada bi inspektori zatekli radnika kako radi kao konobar ili pomoćni radnik u kuhinji.

Znamo da problem deficitarnih zanimanja muči značajan broj poslodavaca i da se pribavlja radna snaga iz inozemstva, a stavljanje na crnu listu dovodi do odbijanja zahtjeva za izdavanje radnih dozvola novim radnicima strancima, a ovisno o tumačenju policijskih uprava može značiti i nemogućnost produljenja postojećih radnih dozvola, kao i ukidanje važećih dozvola za sve strane radnike.

Osim toga, javna dostupnost liste nedvojbeno može utjecati na ugled poslodavca, odnose s poslovnim partnerima, mogućnost financiranja te privlačnost kod potencijalnih novih radnika.

Postoji još nekoliko razloga zbog kojih se dospijeva na taj neslavan popis, a jedan može biti i kašnjenje s prijavom ili odjavom radnika iz radnog odnosa. Iako se u stvarnosti pritom ne radi o nekoj teškoj posljedici, kašnjenje u odjavi radnika s Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje (HZMO) može dovesti do prekršaja i novčane kazne, pa onda i do pojavljivanja na listi.

“Ovo je posebno bitno za računovođe i računovodstvene servise koji pružaju uslugu prijave i odjave radnika s HZMO, jer pogreška u radu može klijenta dovesti na crnu listu i uzrokovati mu financijsku i reputacijsku štetu”, upozoravaju odvjetnici.

Nadalje, završiti na crnoj listi se može i ako s radnikom nije sklopljen ugovor u radu što je onda zapravo rad na crno te ako se koristi rad stranaca bez važeće radne dozvole, ne isplaćuje minimalna plaća ili ne uručuje obračun plaće radnicima.

Poslodavci s popisa ne mogu koristiti rad stranaca putem agencija za privremeno zapošljavanje.

“Svaki poslodavac treba provjeriti usklađenost sa svim propisima čije kršenje može dovesti do stavljanja na crnu listu. Popis relevantnih prekršaja nalazi se u Pravilniku o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada.  Poslodavci koji zapošljavaju strance, a posebno računovodstveni servisi, trebaju provjeriti svoje organizacijske, tehničke i kadrovske kapacitete kako bi osigurali da se propisi o prijavi i odjavi radnika poštuju bez izuzetka. Odredbe o odgovornosti za štetu zbog zakašnjelih prijava ili odjava trebaju biti sastavni dio ugovora o pružanju usluga i općih uvjeta poslovanja. Poslodavci koji zapošljavaju strane radnike moraju biti sigurni koje poslove svaki stranac obavlja. Treba jasno utvrditi ne ‘uskače li’ stranac kolegama na poslovima za koje nema dozvolu što je zabranjeno. Građevinske tvrtke trebaju osigurati nadzor nad svakom osobom na gradilištu, neovisno o tome zapošljavaju li te osobe ili su angažirane putem kooperanata. Ako poslodavac koristi rad stranca koji nije uredno zaposlen i nema radnu dozvolu, automatski završava na crnoj listi bez obzira na to radi li taj stranac formalno za drugog kooperanta. Ovo pravilo vrijedi i za druge poslodavce koji koriste kooperante, podizvođače ili osobe angažirane temeljem ugovora o poslovnoj suradnji”, upozoravaju odvjetnici Ljevar i Pribanić.