Što ako vam netko kaže da više nikada nećete morati raditi? Vjerojatno biste se pitali: „Ali kako ću kupiti odjeću, hranu ili platiti račune?“ Odgovor? „Milijuni robota će se pobrinuti za sve umjesto vas.“
Elon Musk na Američko-saudijskom investicijskom forumu u Washingtonu predvidio je da će neobavezni rad biti budućnost do 2035. ili 2045. Umjetna inteligencija ne samo da će učiniti rad nepotrebnim, prema Teslinom mogulu, već će i novac učiniti nebitnim.
Budućnost neobaveznog rada bit će rezultat milijuna robota koji će moći potaknuti val povećane produktivnosti, prema Musku. Jedna od najvećih briga za radnu snagu u 2025. godini bila je dobivanje posla na prenatrpanom tržištu i masovna otpuštanja. Ekonomske neizvjesnosti navele su radnike da usvoje niz taktika preživljavanja, od tihog davanja otkaza do stalnog prelaska s posla na posao.
Ali što ako živimo u svijetu u kojem su strah od otkaza i osjećaj zaglavljenosti u poslu koji mrzimo dio prošlosti?
„Moje predviđanje je da će rad biti neobavezan. Bit će to kao igranje sporta ili video-igre ili nešto slično“, rekao je Musk. „Ako želite raditi, možete. Funkcionirat će isto kao i izbor oko kupnje povrća u supermarketu ili uzgoja povrća u svom dvorištu. Mnogo je teže uzgajati povrće u svom dvorištu, a neki ljudi to i dalje rade jer vole uzgajati povrće.“
Mnogima drugima, ideja automatizirane budućnosti je manje svijetla, a u razgovoru za Financije.hr ekonomski analitičar Damir Novotny rekao je kako je neosporno da je Elon Musk jedan od najvažnijih tehnoloških vizionara na početku 21. stoljeća, međutim kako moramo biti oprezni kada je riječ o vizionarima i futuristima, jer je povijest pokazala da su vrlo često griješili.
„Trenutačno smo, uistinu, svjedoci širenja četvrte industrijske revolucije poznatije kao Industrija 4.0 koja u svojoj suštini predstavlja kombinaciju digitalnih i fizičkih sustava u procesima proizvodnje dobara. Također svjedočimo širenju tzv. disruptivnih (remetilačkih) tehnologija, poput cloud computinga, mobilnog interneta, napredne robotike, umjetne inteligencije, 3D printanja, nove genetske tehnologije“, kazao je Novotny.
“Prošireno je očekivanje da će nove disruptivne tehnologije rezultirati revolucionarnim promjenama u funkciji proizvodnje dobara i usluga, u kojoj je ljudski rad, uz kapital, prirodne resurse i tehnologije, jedna od varijabli. Očekivanja su ipak prenapuhana i može se očekivati ispuhivanje ovog balona, kao što se dogodilo početkom 2000-tih s pretjeranim očekivanjima od internetskih tehnologija. Dot.com hype se ubrzo ispuhao, a ostale su one kompanije poput Amazona koje su u svoje poslovne modele ugradile internetske tehnologije i fizičke sustave (logistika u slučaju Amazona)”, dodaje ekonomski analitičar.
U Muskovoj automatiziranoj, volonterskoj budućnosti, novac neće biti problem, rekao je. Musk se ugleda na seriju znanstvenofantastičnih romana Culture series M. Banksa, u kojoj samoproglašeni socijalistički autor dočarava svijet nakon oskudice ispunjen superinteligentnim bićima umjetne inteligencije i bez tradicionalnih poslova.
„U tim knjigama novac ne postoji. To je nekako zanimljivo“, rekao je Musk. „I pretpostavljam da ako dovoljno dugo istražujete – pod pretpostavkom da postoji kontinuirani napredak u umjetnoj inteligenciji i robotici, što se čini vjerojatnim – novac će prestati biti relevantan.“
Novotny se djelomično složio s Muskovom izjavom, rekavši da će robiti i umjetna inteligencija zasigurno zamijeniti ljudski rad u mnogim područjima, osobito u ponavljajućim operacijama.
“Međutim, tradicionalna funkcija proizvodnje se u 21. stoljeću nadopunjuje novim varijablama, poput ljudskog kapitala, socijalnog kapitala i kreativnog kapitala. Posebno je značajan kreativni kapital, dakle kapital ljudskog uma koji je višestruko veći od kapaciteta umjetne inteligencije. Ovo stoljeće možemo nazvati stoljećem kreativne ekonomije koja se temelji na snazi ljudskog uma, ne na zamjeni jednostavnog ljudskog rada s robotima i umjetnom inteligencijom“, rekao je Novotny.
Pročitajte još:
Dodao je i da će u ovoj četvrtoj industrijskoj revoluciji, kao i u prethodne tri u kojima su strojevi, automati i računala u pravilu zamijenili ljude u teškim, mukotrpnim i ponavljajućim radnim operacijama dio ljudskog rada biti zamijenjen.
“Međutim sve dosadašnje tehnološke promjene u protekla dva stoljeća su podizale razinu produktivnosti i povećavale potražnju za različitim uslugama koje u pravilu pružaju ljudi sa specifičnim talentima, znanjima i vještinama. Unatoč snažnoj automatizaciji nezaposlenost nije postala problem. Upravo suprotno, danas smo svjedoci najniže stope nezaposlenosti radno sposobnog stanovništva razvijenih zemalja u povijesti. Taj će se trend nastaviti širiti na zemlje koje se ubrzano razvijaju (Kina, Indija, azijske zemlje) ali i zemlje koje se sporije razvijaju (Afrika, Južna Amerika). U tom smislu se može reći da Elon Musk u ovoj stvari vrlo vjerojatno nije u pravu”, zaključuje Novotny.
