MMF: Slaba produktivnost i manjak radne snage izazovi za budući rast hrvatskog BDP-a

Članovi Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ocijenili su povoljnim kratkoročne izglede za hrvatsko gospodarstvo, u svojjoj zaključnoj izjavi, pri čemu za ovu godinu prognoziraju gospodarski rast od 3,4 posto. MMF je upozorio i na srednjoročne izazove, koji se uz ostalo tiču razine produktivnosti i nedostatka radne snage.

U izjavi Misije MMF-a istaknuto je da je nakon iznimno snažnog oporavka od pandemije tijekom 2021. i 2022., hrvatski gospodarski rast u 2023. usporio na 3,1 posto, no još je uvijek među najvišima u eurozoni.

Snažan rast odražava dinamičnu domaću potražnju u uvjetima kad snažno tržište rada i politike hrvatskih vlasti podupiru dohodak kućanstava, a sredstva iz fondova EU potiču ulaganja, poručili su iu MMF-a.

Kratkoročni gospodarski izgledi Hrvatske su povoljni, pa tako MMF za ovu godinu prognozira gospodarski rast od 3,4 posto, a 2,9 posto u 2025. godini.  No, naveli su, u srednjoročnoj perspektivi izazove između ostalog predstavljaju razina produktivnosti i nedostatak radne snage.

Kada je riječ o inflaciji, iako usporava, iznad je razine prosjeka eurozone, a po mišljenju MMF-ovih stručnjaka u 2024. će iznositi oko 4,2 posto, dok bi na ESB-ovu ciljanu razinu od dva posto mogla pasti krajem 2025. godine. Pritom apostrofiraju povišenu razinu cijena usluga, koja odražava snažan rast plaća i turističku potražnju.

Iz MMF-a kažu da problem manjka radne snage zahtijeva koordinirane politike za poticanje veće participacije radne snage, poboljšanje njene mobilnosti i integriranje stranih radnika, dok povećanje produktivnosti zahtijeva sveobuhvatne reforme za poticanje inovacija, povećanje poslovne dinamike i olakšanje pristupa financiranju. 

MMF-ovi stručnjaci su poručili da se hrvatska vlada, uz postojanu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), nalazi u dobroj poziciji da ubrza strukturne reforme, a s ciljem daljnjeg podizanja životnog standarda hrvatskih građana.

Politike bi se trebale usredotočiti, sugeriraju iz MMF-a, na očuvanje fiskalne i financijske stabilnosti, prenosi Hina. Pritom ističu da bi vlasti trebale smanjiti fiskalne poticaje, a predviđaju da će ukupni deficit u ovoj godini iznositi 2,5 posto BDP-a, potaknut povećanjem socijalnih davanja i naknada zaposlenicima u javnom sektoru.

Upozoravaju da ekspanzivna i prociklična fiskalna politika dovodi u pitanje pad inflacije te podriva konkurentnost, pa stoga i podržavaju plan Ministarstva financija za značajno smanjenje deficita od 2025. godine. 

Iz MMF-a napominju da se Hrvatska suočava s velikim investicijskim potrebama, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju, a tu je i povećanje fiskalnih troškova zbog starenja  stanovništva. 

“Velik dio javnih ulaganja trenutačno financira Europska unija. Važno je stvoriti i čuvati fiskalni prostor za buduća ulaganja kad se značaj financiranja sredstvima EU-a postupno smanji”, navode iz MMF-a

Porezna politika pogoduje ulaganju u stambene nekretnine i kratkoročnom iznajmljivanju. Upozoravaju i da trenutno oporezivanje imovine i dohotka pogoduje ulaganju u stambene nekretnine i njihovom kratkoročnom iznajmljivanju u turističke svrhe.

Stoga su iznova preporučili uvođenje “vrijednosnog” poreza na imovinu, odnosno poreza u skladu s vrijednosti nekretnine a ne prema kvadraturi, te ukidanje iznimno povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma.

Upozoreno je i da se priuštivost stanovanja u Hrvatskoj pogoršala posljednjih godina te je, po tom pitanju, među zemljama eurozone i EU-a koje stoje najlošije.

Kako navode, unatoč znakovima hlađenja tržišta, sektor stambenih nekretnina mogao bi se suočiti s ponovnim pritiscima, s obzirom na spomenuto povoljno oporezivanje, rast raspoloživog dohotka i visoku likvidnost banaka.

“Ako se ponovi snažan tržišni zamah, hrvatske vlasti trebaju biti spremne uvesti eksplicitne mjere usmjerene na korisnike kredita da bi spriječile buduće rizike za financijsku stabilnost. U svrhu ublažavanja nejednakosti ili drugih socijalnih problema, na kupce prve stambene nekretnine mogli bi se primijeniti različiti pragovi za mjere usmjerene na korisnike kredita, koji bi bili popraćeni ciljanim mjerama za poboljšanje priuštivosti stambenih nekretnina”, zaključuju iz MMF-a.