Washington, DC: Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zaključio je konzultacije s Crnom Gorom.
Crnogorsko gospodarstvo snažno je poraslo za 6 posto u 2023. jer je potrošnja ostala snažna, prihodi od turizma premašili su razine prije pandemije, a priljev relativno imućnih državljana Rusije i Ukrajine zbog ruskog rata u Ukrajini također je pridonio rastu. Stopa nezaposlenosti pala je na najnižu razinu u povijesti. Inflacija se značajno smanjila u odnosu na svoj vrhunac u 2022., potpomognuta padom međunarodnih cijena hrane.
Očekuje se da će se rast umjereno smanjiti na 3,7 posto u 2024. i dodatno usporiti na oko 3 posto u srednjoročnom razdoblju. Izuzev novih šokova međunarodnih cijena roba i znatnih povećanja domaćih plaća izazvanih politikom, očekuje se da će se razlika između inflacije u Crnoj Gori i inflaciji u eurozoni, koja trenutno iznosi 1,7 postotnih bodova, dodatno smanjiti. Očekuje se da će se deficit tekućeg računa vratiti na povijesne prosječne razine od oko 13,5 posto BDP-a.
Pad javnog duga skoro na održivi europski prosjek, ipak nastavit će rasti
Prema zaključku nakon konzultacija, fiskalna pozicija znatno se poboljšala posljednjih godina. Nakon što je 2020. dostigao vrhunac od 107 posto BDP-a, javni dug pao je na procijenjenih 61,5 posto BDP-a 2023., potaknut oporavkom nakon pandemije i visokom inflacijom. Proračun opće države zabilježio je višak u 2023. zbog velikih prihoda od PDV-a, jednokratnog povećanja neporeznih prihoda i niže potrošnje od planirane.
Proračun za 2024. predviđa slabljenje fiskalne pozicije, ponajviše zbog povećanja socijalnih transfera i slabljenja jednokratnih učinaka. Ova povećanja potrošnje djelomično će se nadoknaditi dobrodošlim mjerama povećanja prihoda od PDV-a i trošarina, kao i naknada od igara na sreću. Prema trenutnim politikama, predviđa se da će javni dug polako rasti na oko 66 posto BDP-a do 2029. jer se očekuje da će rast rashoda, djelomično potaknut socijalnom potrošnjom, premašiti rast prihoda, dok će troškovi kamata vjerojatno ostati viši nego u prošlost. Nedavno poboljšanje fiskalne pozicije moglo bi biti ugroženo ako se provedu izborna obećanja o značajnom povećanju neto plaća djelomičnim ili potpunim ukidanjem mirovinskih doprinosa.
Bankarski sektor otporan
Čini se da je bankarski sustav općenito dobro izdržao nedavne šokove. Omjer NPL-a (nenaplativi zajam) nastavlja padati unatoč povlačenju mjera potpore u vezi s COVID-om, prosječna adekvatnost kapitala gotovo je dvostruko veća od regulatornog minimuma, a rekordno visok rast depozita rezultirao je velikom likvidnošću u bankovnom sustavu. Snažan rast depozita tijekom proteklih godina nije bio usklađen s rastom kredita privatnog sektora, što je uzrokovalo pad omjera kredita i depozita. Profitabilnost banaka na rekordnoj je razini zbog povećanja neto kamatnih marži.
Izvršni direktori složili su se s ocjenom osoblja. Pozdravili su snažan gospodarski oporavak nakon COVID-a, koji je također pridonio značajnom poboljšanju fiskalne pozicije. Međutim, uočavajući izglede za sporiji rast i obnovljene fiskalne pritiske, potaknuli su vlasti da nadograđuju te dobitke učinkovitim učvršćivanjem fiskalne politike, daljnjim jačanjem nadzora financijskog sektora i diversifikacijom gospodarstva, uz podršku razvoja kapaciteta Fonda gdje je to prikladno.
„Direktori su primijetili da se prema trenutnim politikama predviđa da će se fiskalni deficiti ponovno pojaviti od 2024. nadalje, s dugom koji će postupno rasti, usred velikih financijskih potreba. Složili su se da će biti potrebne kredibilne mjere prilagodbe kako bi se dug pričvrstio na prag od 60 posto BDP-a u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, u skladu s crnogorskim Zakonom o proračunu i fiskalnoj održivosti, čime se šalje snažan signal fiskalne odgovornosti. Složili su se da će održavanje nenegativne primarne bilance pomoći zadržati dug ispod 60 posto BDP-a. Direktori su pozdravili predanost vlasti fiskalnoj razboritosti i pridržavanju dužničkog sidra te njihove planove za dovršetak svoje fiskalne strategije i provedbu nove srednjoročne strategije upravljanja dugom 2024. godine.“, poručeno je iz MMF-a.
Strukturne reforme ključne, kao i prestanak oslanjanja samo na turizam
Direktori su naglasili da su strukturne fiskalne reforme ključne za zdrave javne financije, uključujući jačanje uprave prihoda, bolje usmjeravanje socijalne potrošnje, obuzdavanje rasta mase plaća u javnom sektoru i poboljšanje nadzora državnih poduzeća.
Direktori su primijetili da se pokazatelji bankarskog sektora u cijelom sustavu čine zdravima i naglasili važnost proaktivnog rješavanja bilo kakvih slabosti. Snažno su ponovili svoju potporu operativnoj neovisnosti središnje banke i potaknuli vlasti da u potpunosti provedu reforme preporučene u procjeni zaštitnih mjera iz 2021.
„Direktori su pozdravili kontinuirani snažan napredak u usklađivanju crnogorske regulative i prakse nadzora s međunarodnim standardima. Naglasili su važnost stalnog ažuriranja nadzornih kapaciteta za rješavanje novih rizika, uključujući one koji proizlaze iz tržišta nekretnina, izloženosti banaka stranim vrijednosnim papirima, kripto imovini, digitalizaciji i drugim fintech inicijativama. Ravnatelji su potaknuli vlasti da nastave jačati okvir za AML/CFT, uključujući nadogradnju na preporuke MONEYVAL-a iz 2023.“, poručeno je u vezi zaključaka.
Pročitajte još:
Direktori su se složili da je diverzifikacija unutar i izvan turističkog sektora ključni prioritet. Istaknuli su da snažan potencijal Crne Gore u obnovljivim izvorima energije pruža mogućnosti za diversifikaciju. Direktori su također naglasili važnost povećanja sudjelovanja žena u radnoj snazi, što može donijeti značajne ekonomske dividende.
Očekuje se da će se sljedeće konzultacije s Crnom Gorom o Članku IV održati u standardnom ciklusu od 12 mjeseci.
