Ministar financija Marko Primorac je rekao da podatak o rastu hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu od 2,8 posto predstavlja “sjajne vijesti”, pri čemu se nada da će rast u četvrtom kvartalu biti i “nešto snažniji”, kako bi i ukupan rast u ovoj godini dosegnuo planiranih 2,8 posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prenosi Hina. To je brži rast nego u drugom ovogodišnjem tromjesečju, kada je BDP porastao 2,6 posto, što je već 11. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.
Primorac je istaknuo da, prema do sada objavljenim podacima za 24 članice EU-a, rast hrvatskog gospodarstva u trećem kvartalu je “de facto” najveći rast u Uniji. “Ovom stopom rasta se svrstavamo u sam vrh EU-a”, izjavio je.
Uspoređujući treći kvartal 2023. godine s trećim kvartalom pretpandemijske 2019. godine, Primorac je kazao da je ostvaren realni rast od 13 posto. Najveći doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu došao je od rasta potrošnje kućanstava, koje je iznosilo tri posto, te investicija u fiksni kapital, koje su porasle za 6,1 posto.
Primorac se nada da će rast u četvrtom kvartalu biti i “nešto snažniji”, čime bi onda i ukupan gospodarski rast u 2023. bio u skladu s projekcijom Vlade od 2,8 posto.
Prema podacima DZS-a, izvoz roba u trećem kvartalu je na godišnjoj razini pao za 20,4, usluga za 0,5 posto, a istovremeno je smanjen i uvoz roba, za 14,8 posto. Na pitanje novinarke zabrinjavaju li ga ti podaci, Primorac je rekao da je jedan od razloga pada robnog izvoza za 20,4 posto i “visoka baza”, s obzirom na to da je u trećem kvartalu lani u odnosu na godinu ranije porast robnog izvoza bio gotovo 40 posto.
Po Primorčevim riječima, na pad robnog izvoza vjerojatno je utjecalo i stanje u gospodarstvima država članica EU-a i najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske – Italiji i Njemačkoj.
U kontekstu afere s Geodetskim fakultetom, Primorac je zamoljen da razjasni situaciju oko isplata Ministarstva kulture i medija prema tom fakultetu za posao 3D snimanja zgrada nakon potresa, pri čemu u izvješću o izvršenju proračuna stoji da je stavka od 6,04 milijuna kuna plaćena iz Fonda solidarnosti, dok polugodišnje izvješće kaže da su to bili nacionalni izvori.
Primorac je pojasnio da se Fond solidarnosti iskorištava tako da se sredstva refundiraju, no i naglasio da to kod ovog troška nije bio slučaj, što znači da je posao plaćen nacionalnim sredstvima.
Pročitajte još:
“Dakle, ništa nije moglo biti plaćeno s Fonda solidarnosti. Sve što se plaća, plaća se iz nacionalnih izvora, a nakon toga se ‘ex post’ traži refundacija prihvatljivih troškova iz Fonda solidarnosti. Konkretan trošak koji spominjete plaćen je nacionalnim sredstvima i prema onome što ja znam nije tražena refundacija iz Fonda solidarnosti, niti je iz njega refundirano bilo što povezano s tim troškom”, izjavio je Primorac.
Pretpostavlja da su djelatnici Ministarstva kulture vjerojatno mislili da će to biti prihvatljiv trošak i tu stavku prikazali kao da će biti refundirana iz Fonda solidarnosti. “Međutim, to nikada nije refundirano niti je zatražena refundacija za taj iznos”, ponovio je Primorac.
