Ministar: Hrvatska želi biti energetski centar Jugoistočne Europe

Foto: Rawpixel.com

Hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović, koji je u petak sudjelovao na Gospodarskom forumu u grčkom gradu Delfiju, rekao je da Hrvatska udvostručuje kapacitete LNG terminala (za ukapljeni naftni plin) na Krku i razgovara o povezivanju na plinovod iz Azerbajdžana, te je želi postaviti kao energetsko središte Jugoistočne Europe.

“Sve to radimo kako bismo plinom opskrbili susjedne zemlje jer da je Hrvatska sebična, trenutni kapacitet LNG-a bio bi dovoljan da podmiri sve hrvatske potrebe”, rekao je Filipović, javlja Beta pozivajući se na agenciju HINA.

“Međutim, mislimo i na naše susjede. Želimo doprinijeti cijeloj Europi, da postanemo energetsko središte našeg dijela Europe, kako više nikada ne bismo bili u situaciji da ovisimo samo o jednom izvoru plina, a to je do sada bila Rusija”, nadodao je Filipović.

Kapacitet LNG terminala na otoku Krku, gdje pristižu brodovi s pretežno američkim stlačenim plinom, ima kapacitet od 2,9 milijardi kubnih metara godišnje. Kapacitet bi se 2025. trebao povećati na 6,1 milijardu.

Hrvatska je prije dva tjedna potpisala ugovor s norveškom tvrtkom Wärtsilä koja bi za 22 mjeseca trebala postaviti novi modul, koji će omogućiti povećanje kapaciteta.

“Istovremeno, tvrtka Gasacro radi na jačanju naše plinovodne mreže na relaciji Zlobin-Bosiljevo, kako bismo te povećane kapacitete pustili u naš plinski sustav”, rekao je Filipović.

Plin bi zatim išao u Sloveniju, pa prema Austriji i Bavarskoj, na jugu Njemačke.

“Učinit ćemo sve da Hrvatska bude energetski centar ovog dijela Europe”, istaknuo je Filipović.

Hrvatska se stoga namjerava spojiti na postojeći plinovod od plinom bogatog Azerbajdžana, preko Gruzije i Turske, do Albanije. U planu je izgradnja kraka koji bi išao od Albanije preko Crne Gore i BiH do Hrvatske.

Foto: Pixabay.com

“Hrvatska podržava taj projekt. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni opskrbni pravac kojim bi plin dolazio do Splita, dokle ide naša plinovodna mreža”, rekao je Filipović. Plin bi se tada mogao dalje izvoziti.

U srpnju prošle godine azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev potpisao je s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen sporazum o strateškom partnerstvu, kojim bi se povećale isporuke plina iz Kaspijskog jezera u EU. Sporazum je potpisan pet mjeseci nakon što je Rusija, iz koje EU osigurava 40 posto svojih potreba za plinom, pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Projekt opskrbe Hrvatske plinom iz Azerbajdžana, poznat kao ‘Jadransko-jonski plinovod’, razmatra se već godinama, ali ga je trenutna situacija ubrzala.

“Premijer Plenković i ja razgovarali smo zajedno u Davosu (u siječnju) s predsjednikom Aliyevim. Tada smo se, među ostalim, dotakli i tog projekta. Razgovarali smo i s predstavnicima Crne Gore, te nastavljamo razgovore s našim prijateljima u Bosni i Hercegovini”, rekao je Filipović.

Istaknuo je kako izostanak ruskog plina ove zime nije utjecao na EU.

“Bez obzira na to što su neki najavljivali katastrofu u cijeloj EU, da će se Europa raspasti, da neće biti plina, da ćemo se smrzavati, dogodilo se upravo suprotno. Ukrajinu je poduprlo čvrsto zajedništvo u EU, a istovremeno su mnoge zemlje ostvarile gospodarski rast”, rekao je Filipović dodavši kako je Hrvatska prošle godine imala rast BDP-a od 6,3 posto.

Rekao je i da sav plin proizveden u Hrvatskoj “ostaje u Hrvatskoj”.

“Prošle smo godine Ininu proizvodnju od oko 700.000 kubika usmjerili hrvatskim građanima, jer je u jednom trenutku bez plina ostalo 120.000 hrvatskih građana”, rekao je ministar dodavši kako je “Hrvatska sigurna u opskrbi plinom”.

Ove zime nismo imali nikakvih problema, rekao je.

Protekla zima bila je jedna od najtoplijih posljednjih desetljeća, no Filipović kao faktor navodi intervencije na tržištu.

“Na razini EU smo u siječnju ograničili cijenu na 180 eura po megavatsatu. To je bila poruka špekulantima da neće zarađivati ​​preko leđa građana EU, a u našem slučaju preko hrvatskih građana i tvrtki. Od tada cijena pada”, rekao je Filipović, i sada je ispod 40 eura po megavatsatu.

Grčka je bila u skupini od 15 zemalja koje su se zalagale za najnižu moguću granicu, a predvodio ju je njezin ministar energetike Kostas Skrekas s kojim se Filipović susreo u Delfima. Na sastanku je bila prisutna i Ditte Jorgensen, direktorica Odjela za energetiku Europske komisije.

“Razgovaramo o tome kako nastaviti praviti poteze u novoj EU, kako pomoći Ukrajini i održati europsko jedinstvo”, zaključio je hrvatski ministar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari