Privredna banka Zagreb (PBZ) se etablirala u domaćim okvirima kao agent i ulagatelj izdanja korporativnih mini obveznica, inicijativom koja omogućuje malim i srednjim tvrtkama da financiraju svoje poslovne planove.
Kako navode, već se u sklopu takozvane Minibond inicijative PBZ-a na takav izlazak na financijsko tržište odlučilo 12 tvrtki, a zadnja u tom nizu je tvrtka Centar Broker d.o.o. koja je osnovana 2009. godine i posluje kao neovisni osigurateljni i reosigurateljni broker.
Mini obveznice društva Centar Broker izdane su u nominalnom iznosu od sedam milijuna eura, a dospijevaju 2032. godine.
Klijenti te tvrtke su većinski pravne osobe, od javnih poduzeća i ustanova poput bolnica do gradova i općina te privatnih klinika i građevinskih tvrtki.
Izdanjem mini obveznice Centar Broker stvara pretpostavke za nastavak horizontalnog razvoja svojeg poslovanja u obliku akvizicija novih poduzeća, navode iz tog društva.
“Centar broker bilježi značajan, kontinuirani organski rast od 2009. te će ove godine postati najveći neovisni broker u osiguranju i reosiguranju u domaćem vlasništvu. Naša ambicija ovdje ne prestaje i daljnji rast vidimo i u organskom i anorganskom rastu te smo ponosni i zahvalni što je Privredna banka Zagreb prepoznala naše rezultate i naš potencijal. Izdanje mini obveznice je prekretnica u našem daljnjem razvoju i veselimo se izazovima koji su ispred nas”, izjavio je direktor u tvrtki Centar Broker Ivan Valentić.
Minibond inicijativa PBZ-a je prisutna na hrvatskom i slovenskom tržištu.
“Izdavanje mini obveznica društva Centar Broker predstavlja još jedan snažan pokazatelj sve većeg interesa malih i srednjih poduzeća za tržište kapitala kao održiv i fleksibilan izvor financiranja. Centar Broker dvanaesti je izdavatelj koji se priključio našoj Minibond inicijativi čime se dodatno potvrđuje da ovaj instrument postaje vrlo dobar alat za financiranje malih i srednjih poduzeća, ne samo u Hrvatskoj već i šire u regiji. Naime, do danas smo uspješno plasirali već 70 milijuna eura mini obveznica na hrvatskom i slovenskom tržištu što dodatno svjedoči o rastućem povjerenju u ovu vrstu financiranja. Važno je da se financijske institucije uključe snažnije u jačanje tržišta kapitala i omoguće iznimno uspješnim kompanijama da postanu nacionalno i regionalno konkurentne rastući horizontalno. Na taj način pridonosimo i dodatnom zamašnjaku domaće ekonomije pridonoseći očuvanju lokalnog zapošljavanja i stvaranju preduvjeta dugoročno održivog poslovanja poduzeća“, izjavio je predsjednik uprave PBZ-a Dinko Lucić.

Ranije ove godine nekoliko je domaćih tvrtki iskoristilo takvu mogućnost financiranja, pa je tako u lipnju The Garden Brewery prikupio tri milijuna eura u svrhu daljnjeg rasta, razvoja i financijske stabilnosti, a njihove mini obveznice dospijevaju 2032. godine.
Nedugo prije toga, u svibnju, tvrtka IND-EKO koja se bavi industrijskom ekologijom i zaštitom okoliša također je izdala mini obveznicu iznosa tri milijuna eura koje dospijevaju 2032. godine.
U ožujku je osječka tvrtka Solaris Pons, koja postoji 12 godina i bavi se razvojem projekata obnovljivih izvora energije, prikupila sedam milijuna eura kroz mini obveznice.
“Novac planiramo investirati u dodatno proširenje vlastitih proizvodnih kapaciteta, odnosno u gradnju vlastitih sunčanih elektrana. Po uzoru na vertikalnu integriranost u sektoru sunčanih elektrana isto planiramo prenijeti u širi kontekst energetike kroz povezivanje nekoliko energetskih djelatnosti čime će Solaris Pons postati moderan energetski subjekt – proizvođač, opskrbljivač, trgovac, operator skladišta energije, agregator te operator punionica za električna vozila. Osnovu za sve čini proizvodnja električne energije zbog čega će sredstva od mini obveznice biti uložena upravo u taj segment”, rekao je tom prigodom za Financije.hr vlasnik i direktor Solaris Ponsa Jurica Gorup.
U prošloj godini slične prilike iskoristilo je još nekoliko tvrtki, poput hrvatskog lanca craft burger barova Submarine koji je zapravo otvorio vrata Minibond inicijativi u Hrvatskoj i očito je da je ona već postala referenca za one manje korporativne igrače koji žele učvrstiti poziciju na tržištu.
Ova godina je i inače bila dinamična po domaćim korporativnim obveznicima s obzirom da ovdašnje tvrtke još uvijek radije izlaze na financijsko tržište kroz obveznice no prepuštanjem dijela vlasništva inicijalnom javnom ponudom, odnosno izdavanjem dionica.
Lanac restoraka Koykan te tvrtka za elektromobilnost Qelo izdale su mini konvertibilne obveznice u vrijednosti od po tri milijuna eura i rokom dospijeća od tri godine, a Koykan je nedavno najavio i novu sličnu rundu financiranja kako bi prikupio dodatnih milijun eura.
Konvertibilne obveznice znače da se mogu pretvoriti u vlasnički udio.
Kamatna stopa je u oba slučaja bila osam posto godišnje.
Prema informaciji s internetske stranice Koykana, trenutačno je prikupljeno nešto manje od pola dodatnog ciljanog iznosa od milijun eura.
Ono što postaje sve popularnije su takozvane zelene obveznice i obveznice povezane s održivošću.
Krajem prošle godine Jadran Galenski laboratorij je izdao petogodišnju obveznicu u vrijednosti 60 milijuna eura, ali vezanu za postizanje određenih ciljeva u kontekstu održivog i društveno odgovornog poslovanja.
U lipnju ove godine domaća grupacija Bosqar Invest prikupila je 143,2 milijuna eura kroz izdanje dvije tranše obveznica povezanih s održivim poslovanjem (SLB- engl. Sustainability linked bond). Time je realizirano najveće SLB izdanje na hrvatskom tržištu kapitala do sada kad je riječ o tvrtkama u privatnom vlasništvu u nebankarskom sektoru.
Ciljevi održivosti koje je potrebno ispuniti do dospijeća obveznice su vezani za smanjenje opsega emisija stakleničkih plinova.
U srpnju je Span postao prva hrvatska IT tvrtka koja je imala SLB izdanje. Vrijednost izdanja je bila 35,2 milijuna eura. I Span ima za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova, ali i podići svijest o kibernetičkoj sigurnosti.
Pročitajte još:
Od većih domaćih korporativnih igrača Atlantic Grupa je u svibnju izdala obveznicu vrijednu 80 milijuna eura.
U svakom slučaju, može se očekivati da će se trend veće korporativne sklonosti izdavanju obveznica naspram dionica nastaviti, a pogotovo se s vraćanjem u uobičajeno poslovanje nakon ljetnih odmora može očekivati interes novih manjih igrača za financiranje putem mini obveznica.
2 Odgovora
Super!
Lijepo baš!