Milijarde u novčanicama dolara i eura i dalje stižu u Rusiju unatoč sankcijama

Otkako su Sjedinjene Američke Države i EU zabranile izvoz svojih novčanica u Rusiju u ožujku 2022. godine, nakon invazije na Ukrajinu, oko 2,3 milijarde dolara u novčanicama dolara i eura otpremljeno je u Rusiju, prema carinskim podacima u koje je Reuters imao uvid. Samo 98 milijuna dolara u novčanicama dolara i eura napustilo je Rusiju između veljače 2022. i kraja 2023. godine. Devizni priljevi bili su daleko veći pa dolari i euri tako ostaju korisni alati za trgovinu i putovanja.

Carinska evidencija pokriva razdoblje od ožujka 2022. do prosinca 2023., a Reuters nije mogao pristupiti novijim podacima.

Dokumenti su pokazali porast uvoza gotovine neposredno prije invazije. Između studenog 2021. i veljače 2022. u Rusiju je ušlo 18,9 milijardi dolara u novčanicama dolara i eura, u usporedbi sa samo 17 milijuna dolara u prethodna četiri mjeseca.

Prethodno neobjavljene brojke pokazuju da je Rusija uspjela zaobići sankcije koje blokiraju uvoz gotovine i sugeriraju da, usprkos ponovljenim prijetnjama s financijskim reperkusijama koje je američka vlada i u prosincu 2023. godine  ponovila svima koji pomažu Rusiji da zaobiđu sankcije.

Daniel Pickard, voditelj grupe za međunarodnu trgovinu i nacionalnu sigurnost u američkoj odvjetničkoj tvrtki Buchanan Ingersoll & Rooney, rekao je da porast isporuka prije invazije sugerira da su se neki Rusi htjeli izolirati od mogućih sankcija. Dodao je i da podaci gotovo sigurno podcjenjuju stvarne tokove valute.

“Dok su SAD i njegovi saveznici naučili važnost kolektivne akcije u maksimiziranju ekonomskih posljedica, Rusija je učila kako izbjeći i ublažiti te iste posljedice”, rekao je Pickard.

Carinski podaci, dobiveni od komercijalnog dobavljača koji bilježi i prikuplja informacije, pokazuju da je gotovina prevezena u Rusiju iz zemalja uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku, koje nisu uvele ograničenja na trgovinu s Rusijom. Za više od polovice ukupnog broja u evidenciji nije navedena zemlja podrijetla.

Kineski juan prestigao je dolar i postao stranom valutom kojom se najviše trguje u Moskvi, iako i dalje postoje značajni problemi s plaćanjem.

Dmitry Polevoy, voditelj ulaganja u Astra Asset Managementu u Rusiji, rekao je da mnogi Rusi još uvijek žele stranu valutu u gotovini za putovanja u inozemstvo, kao i male uvoze i domaću štednju.

“Za pojedince, dolar je još uvijek pouzdana valuta”, rekao je Polevoy za Reuters.

Rusija je počela označavati dolar i euro kao problematične također 2022. jer su joj sveobuhvatne sankcije presjekle pristup globalnom financijskom sustavu, ometajući plaćanja i trgovinu. Oko 300 milijardi dolara deviznih rezervi Banke Rusije u Europi je zamrznuto.

Glasnogovornik Europske komisije rekao je da ne može komentirati pojedinačne slučajeve primjene sankcija te dodao da Europska unija surađuje s trećim zemljama kada sumnja da se sankcije zaobilaze.

Zlato, bakar, vojska i banke – najveći uvoznici

Više od četvrtine od 2,27 milijardi dolara u novčanicama uvezle su banke, većim dijelom kao plaćanje plemenitih metala, sudeći po carinskoj evidenciji.

Nekoliko ruskih banaka primilo je gotovinu u vrijednosti od 580 milijuna dolara iz inozemstva između ožujka 2022. i prosinca 2023. i izvezle približno jednake količine plemenitih metala. U mnogim slučajevima, pošiljke zlata ili srebra išle su tvrtkama koje su isporučivale novčanice, pokazuju ovi podaci.

Na primjer, ruski zajmodavac Vitabank uvezao je 64,8 milijuna dolara u novčanicama iz turske tvrtke za trgovinu zlatom Demas Kuyumculuk 2022. i 2023. Tijekom istog razdoblja, Vitabank je izvezla 59,5 milijuna dolara u zlatu i srebru turskoj tvrtki.

Izvori za Reuters potvrđuju i da je ova tvrtka sudjelovala u nizu transakcija gotovine za zlato koje su uključivale Vitabank i dva druga ruska zajmodavca između ožujka 2022. i rujna 2023.

Poništavanje postojećih sporazuma izložilo bi Demas financijskim kaznama i reputacijskim rizicima. U trećem tromjesečju prošle godine, nakon što su završeni svi predratni ugovori s ruskim tvrtkama, Demas je okončao dvosmjernu trgovinu.

Vitabank, UAE i Uprava za komunikacije turskog predsjedništva nisu odgovorili na Reutersove zahtjeve za komentar.

Među ostalim velikim uvoznicima gotovine bili su subjekti pod kontrolom Rosteca, vojno-industrijskog konglomerata u državnom vlasništvu, pokazuju dokumenti.

Ni ova tvrtka, koja je pod američkim sankcijama od 2014., nije odgovorio na pitanja Reutersa o gotovinskim isplatama koje je primio.

U travnju ove godine, podaci kineske carine su pokazali da je Kina od prosinca 2023. godine do travnja 2024. godine kupila znatno više bakrenog otpada iz Rusije, dok su ruski podaci koje je Reuters dobio od pružatelja komercijalnih podataka pokazali da je količina otpada izvezenog najvećem trgovinskom partneru zemlje bila zanemariva.

Russian Copper Company (RCC) i kineske tvrtke tako su izbjegle poreze i zaobišle utjecaj zapadnih sankcija trgujući novom bakrenom žicom prerušenom u otpad.

Bakrenu žicu usitnio je posrednik u udaljenoj regiji Xinjiang Uyghur kako bi je bilo teško razlikovati od otpada, rekli su za Reuters tri izvora upoznata s tim pitanjem, što je omogućilo izvoznicima i uvoznicima da profitiraju od razlika u tarifama koje se primjenjuju na otpad i novi metal.

Najveći pojedinačni deklarant deviza bila je malo poznata tvrtka, Aero-Trade, koja nudi usluge bescarinske kupovine u zračnim lukama i na letovima. U tom je razdoblju prijavio oko 1,5 milijardi dolara u računima.

Aero-Trade je registrirao 73 pošiljke od po 20 milijuna dolara ili eura, a sve su bile ocarinjene u moskovskoj zračnoj luci Domodedovo, međunarodnom čvorištu u blizini sjedišta tvrtke. Pošiljke su u carinskim deklaracijama opisane kao razmjena ili prihod od trgovine na brodu.

U većini slučajeva Aero-Trade je naveden samo kao deklarant, odnosno subjekt koji priprema i podnosi carinsku dokumentaciju. Reuters nije mogao identificirati klijente Aero-Tradea i nije mogao utvrditi izvor ili odredište gotovine.

Vlasnik Aero-Tradea Artem Martynyuk rekao je Reutersu da sumnja u autentičnost carinskih zapisa te je odbio dalje komentirati.

Sankcije EU prema Rusiji bez očekivanih rezultata?

Europska unija dogovorila početkom ljeta sadržaj novih sankcija protiv Rusije, a po prvi put će one biti usmjerene i na opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (LNG), koji nekoliko država članica nastavlja kupovati, unatoč sankcijama protiv Rusije. Belgija, Francuska i Španjolska glavne su ulazne točke za ruski LNG.

Dokument koji predstavlja 14. paket mjera, rezultat je dugotrajnih pregovora među veleposlanicima u EU. Odobrenje za ovaj set sankcija bilo je odgođeno nekoliko puta, zbog prigovora koje je izrazilo nekoliko zemalja, uključujući Mađarsku, koja je obećala da će blokirati sve sankcije u energetskom sektoru.

Novi paket mjera trebao bi da sadrži i klauzulu smanjenje uvoza LNG-a iz Rusije ali ne i potpunu zabranu uvoza, kao što je EU ranije učinio s ugljenom i pomorskom naftom, dva najveća izvora prihoda Moskve.

Umjesto toga, tvrtkama iz EU i dalje bi trebalo biti dopušteno kupovati ruski LNG, ali će im biti zabranjen ponovni izvoz u druge zemlje, praksa poznata kao trans-shipment.