Mladi odrasli suočavaju se s lošijim mentalnim zdravljem i izazovima svakodnevnog života, što je uzrokovano slabim obiteljskim vezama, niskom duhovnošću, ranim korištenjem pametnih telefona i visokom konzumacijom ultraprerađene hrane.
Mladi ljudi diljem svijeta bore se s izazovima života i učinkovitim funkcioniranjem u svakodnevnom životu, navodi se u novom istraživanju.
Mladi odrasli u Europi postižu loše rezultate u usporedbi s onima na drugim kontinentima, pri čemu se nekoliko europskih zemalja nalazi među najnižima u svijetu. Studija Sapien Labsa, neprofitne organizacije sa sjedištem u Sjedinjenim Državama koja radi na razumijevanju globalnog mentalnog zdravlja, mjerila je kvocijent zdravlja uma (MHQ) putem online anketa provedenih diljem Azije, Afrike, Europe i Amerike.
Ovim se procjenjuje „zdravlje uma“ pojedinaca – definirano kao emocionalne, društvene, kognitivne i fizičke sposobnosti bitne za uspjeh u životu, radu i odnosima.
„Kriza zdravlja uma čini se progresivnim padom iz generacije u generaciju i ide daleko iznad rastućih stopa depresije i anksioznosti kod mladih odraslih osoba“, rekla je Tara Thiagarajan, glavna autorica izvješća i glavna znanstvenica Sapien Labsa.
Ispitanici su procjenjivali bitne sposobnosti za svakodnevne izazove uz glavne poremećaje mentalnog zdravlja, prijavljujući poteškoće s emocionalnom kontrolom, upravljanjem odnosima s drugima i svojom sposobnošću fokusiranja.
„Mladi odrasli mlađi od 35 godina, koji su se već borili u odnosu na svoje roditelje i bake i djedove prije pandemije COVID-19, naglo su se suočili s poteškoćama tijekom pandemije od koje se nikada nisu oporavili“, napisala je Thiagarajan u studiji.
Otkad je tim počeo mjeriti MHQ 2019. godine, odrasle osobe u dobi od 55 i više godina stabilno su se držale oko rezultata od 100, što je, prema autorima, očekivana vrijednost za normalnu populaciju. Nasuprot tome, svaka mlađa generacija ima niže rezultate. Oni između 18 i 34 godine imaju prosječno 36 MHQ-a, a 41 posto ih je izjavilo da ima značajne probleme s mentalnim zdravljem.
Kakvo je stanje u europskim zemljama?
Studija je otkrila da su mladi ljudi u subsaharskoj Africi – koji žive u regiji s najnižim dohotkom po glavi stanovnika na svijetu – postigli daleko bolje rezultate od onih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Europi, Indiji, Japanu i Australiji, koje su sve bile pri dnu ljestvice.
Italija je najviše rangirana europska nacija, na 20. mjestu od 84 zemlje uključene u studiju. Finska na 40. mjestu, Portugal i Španjolska na 46. mjestu, Belgija na 52. mjestu, a Francuska je postigla 58 bodova. Najgore rangirane europske zemlje bile su: Irska na 70. mjestu, Njemačka na 71. mjestu i Ujedinjeno Kraljevstvo na 81. mjestu.
„Iznenađujući aspekt ovog pada kod mlađih generacija jest da je najizraženiji u bogatijim i razvijenijim zemljama, gdje povećana potrošnja na mentalno zdravlje nije učinila veće pomake“, napisala je Thiagarajan. Dodala je da je za rješavanje ovog problema ključno suočiti se s njegovim temeljnim uzrocima, a ne samo liječiti simptome.
Što potiče probleme s mentalnim zdravljem?
Studija je identificirala četiri ključna čimbenika koji utječu na mentalno zdravlje mladih: obiteljske veze, duhovnost, korištenje pametnih telefona i konzumacija ultraprerađene hrane. Loši obiteljski odnosi čine mlade odrasle osobe gotovo četiri puta sklonijima postizanju rezultata u rasponu teškoća ili problema u usporedbi s onima koji su bliski s mnogim članovima obitelji.
Sudionici s jakim osjećajem duhovnosti i povezanosti s višom silom postigli su bolje rezultate od onih koji se nisu smatrali duhovnima. Zemlje u kojima se mladi osjećaju manje duhovno bile su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolska.
Osim toga, studija je pokazala da raniji pristup prvom pametnom telefonu korelira s lošijim ishodima mentalnog zdravlja kasnije u životu.
Pročitajte još:
Prosječna dob u kojoj je generacija Z (18-24) dobila svoj prvi pametni telefon diljem svijeta bila je 14 godina, s prosjekom u pojedinim zemljama od 9 u Finskoj do 18 u Tanzaniji i Ugandi. U Europi se kretala između 12 i 13 godina. Studija je pokazala da se potrošnja ultraprerađene hrane povećala u posljednjih 15 godina i povezana je s 15 do 30 posto opterećenja mentalnim zdravljem.
Autori su primijetili da se unatoč povećanim ulaganjima u istraživanje i skrb o mentalnom zdravlju diljem svijeta, rezultati nisu poboljšali. „Ovi obrasci jasno ukazuju na potrebu za uzvodnim, strukturnim promjenama – usmjerenima ne samo na liječenje, već i na čimbenike okoline koji uopće oblikuju mlade umove“, napisali su istraživači.
