Lucijana Natalija Jerković, HTZ: Budućnost turizma leži u dobrom upravljanju destinacijama

U sklopu nedavno održane Greencajt konferencije jedan od panela koji je privukao najviše pozornosti bio je onaj o održivosti kao budućnosti turizma. Na istom je sudjelovala i Lucijana Natalija Jerković, voditeljica Odjela za globalni PR Hrvatske turističke zajednice, s kojom smo za Financije.hr razgovarali ne samo o održivosti, već i o novom Zakonu o turizmu, Strateškom marketinškom i operativnom planu hrvatskog turizma do 2027. godine te nadolazećoj turističkoj sezoni.

Za početak, možete li mi otkriti što je točno Globalni PR i koje su njegove najvažnije odrednice? Što sve spada u zaduženja Odjela za globalni PR Hrvatske turističke zajednice?

Tu se ne bih fokusirala na sam odjel nego na Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ) općenito koja predstavlja nacionalnu turističku organizaciju osnovanu s ciljem stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma u zemlji i svijetu. Aktivnosti HTZ-a obuhvaćaju planiranje i provedbu promotivne strategije, predlaganje i izvedbu promidžbenih aktivnosti koje su od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu te podizanje razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Hrvatske. U sklopu navedenih aktivnosti spadaju i aktivnosti Odjela za globalni PR.

Sam odjel je između ostalog zadužen za upravljanje s agencijama na više inozemnih tržišta u sferi odnosa s medijima, kao i društvenih mreža, a tu je i organizacija i provedba studijskih putovanja novinara, influencera i blogera te upravljanje sadržajem i objavama na našim profilima na društvenim mrežama. Ujedno odjel radi na promociji i provedbi komunikacijske strategije i to za određene skupine proizvoda i posebne projekte.

U sklopu Greencajt konferencije sudjelovali ste na panelu o održivosti kao budućnosti turizma. Što su bile glavne poruke panela, kako će izgledati budućnost turizma?

Na panelu se nismo samo zadržali na ekološkom aspektu održivog turizma, nego smo se osvrnuli i na njegov ekonomski aspekt, kao i na društvenu odgovornost i suradnju s lokalnim zajednicama u daljnjem razvoju. Iako smo značajno manji po površini i broju stanovnika od mnogih naših konkurenata, imamo brojne pozitivne primjere projekata vezanih uz održivost u Hrvatskoj. Naime, našu zemlju tijekom godine posjeti više od 20 milijuna turista što je višestruko od broja stanovnika. Možemo izdvojiti niz primjera, od projekta grada Dubrovnika Respect the City, otoka Zlarina, prvog hrvatskog otoka bez plastike do NP Plitvičkih jezera u kojem odgovorno upravljaju brojem posjetitelja.

Godinu za godinu smo u samom vrhu čistoće mora u obalnim regijama, a brojne plaže također nose plave ili bijele zastave kao dokaz da su među najboljima. Također, postoje dobri poticaji za dionike privatnog sektora, od malog obiteljskog smještaja, do velikih hotelskih lanaca koji se mogu unaprijediti u smislu energetske učinkovitosti – prijelaz na solarnu energiju, osiguranje boljeg gospodarenja otpadom i slično. Budućnost turizma leži u dobrom upravljanju destinacijama, kao i prilagođavanju turističkih proizvoda kako bi posjetitelje uspješno privlačili tijekom cijele godine.

Po pitanju održivog turizma, kako stoji Hrvatska?

Blagoslovljeni smo izuzetno bogatom i raznolikom prirodnom, ali i kulturno povijesnom baštinom. To je naša resursna osnova koju moramo čuvati i na kojoj moramo temeljiti naš daljnji održivi razvoj. Dakle, trebamo svjesno i strateški raditi na održivijem turizmu kako bismo izbjegli negativne utjecaje, ali pritom moramo biti svjesni važnosti gospodarskog utjecaja turizma na BDP naše zemlje, kao i društvene odgovornosti prema lokalnim zajednicama. Hrvatska još uvijek ima autentičan ugođaj i puno toga za ponuditi izvan glavne ljetne sezone te moramo stvoriti sustav upravljanja turizmom koji će sačuvati naše izvorne tradicije, prirodnu i kulturnu baštinu, odnosno koji će omogućiti očuvanost naše zemlje za buduće generacije.

Ove je godine na snagu stupio i novi Zakon o turizmu. U njemu su dani i alati za praćenje održivosti turizma, što sve spada pod te alate?

Nositelj izrade, odnosno provedbe navedenog zakona je nadležno Ministarstvo turizma i sporta, a njime se uređuje sustav turizma, odnosno značajno se doprinosi razvoju održivih gradova i zajednica kroz niz mjera koje će doprinijeti gospodarskoj, ekološkoj i socijalnoj otpornosti urbanih, a posebno ruralnih i otočnih destinacija. Rješenja koja su predviđena uključuju donošenje Plana upravljanja destinacijom, Satelitskog računa održivog turizma, mogućnost uvođenja ekološke takse i niz drugih mjera koje potiču kvalitetno upravljanje destinacijama na njihovoj razini što je sukladno modelima i načinima funkcioniranja pravih destinacijskih menadžment organizacija.

Na snazi je i Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Kako napreduje provođenje te strategije, koji su koraci dosad napravljeni?

Navedena strategija je krovna strategija hrvatskog turizma, nositelj joj je također nadležno Ministarstvo turizma i sporta, dok je Hrvatska turistička zajednica primarno fokusirana na provedbu novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma do 2027. (SMOPHT). Riječ je o jednom od ključnih dokumenata kojima je definiran nacionalni turistički marketing Hrvatske, a koji se oslanja na temeljne postavke Strategije razvoja održivog turizma te koji pruža detaljne upute za razvoj, repozicioniranje, rebranding i promociju hrvatskog turizma u četverogodišnjem razdoblju primjene s krajnjim ciljem pozicioniranja Hrvatske kao jedne od najkonkurentnijih turističkih destinacija svijeta.

SMOPHT počiva na viziji kako će Hrvatska do 2027. i poslije biti prepoznata kao održiva destinacija visoke vrijednosti, koja će u cilju unaprjeđenja kvalitete života domaćeg stanovništva nuditi širok spektar autentičnih i kvalitetnih turističkih doživljaja, različitim segmentima turističke potražnje.

Završno, turistička predsezona u punom je jeku, jeste li zadovoljni njome i kakvu sezonu očekujete?

U Hrvatskoj je tijekom prvih pet mjeseci ove godine ostvareno preko 4,2 milijuna dolazaka i gotovo 14 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast u dolascima od devet posto, a u noćenjima od 12 posto. Gledano po tržištima, najviše noćenja su ostvarili Nijemci, domaći gosti, Slovenci i Austrijanci, a gledano po destinacijama, najposjećeniji su Dubrovnik, Zagreb, Rovinj, Split i Poreč. Tijekom glavnog ljetnog dijela sezone očekujemo stabilan tijek turističkog prometa, najave su i više nego dobre jer su naši brojni partneri na inozemnim tržištima vrlo zadovoljni rezervacijama. Lani smo od turizma uprihodili 14,6 milijardi eura, a ove godine očekujemo nastavak rasta.