LNG terminal na Krku osigurat će Hrvatskoj poziciju regionalnog energetskog čvorišta

Aktualno

Hrvatska godišnje potroši, kada je riječ i o kućanstvima i o gospodarstvu, u maksimalnim uvjetima potrošnje, oko 2,8 milijarde kubika plina. LNG terminal u Omišlju će nakon proširenja imati kapacitet 6,1 milijardu prostornih metara plina godišnje, ulaže se i u plinovod i dugoročno se Hrvatska razvija kao regionalno energetsko čvorište.

Odluka o nabavi terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP/LNG) odnosno LNG brod, bila jedna od strateških odluka Vlade RH, koja je osigurala neovisnost opskrbe plinom, prenosi Hina. Do sada su na LNG terminal pristala 92 broda s ukapljenim prirodnim plinom i preko tog terminala u plinski transportni sustav Hrvatske isporučeno više od sedam milijardi kubika plina.

“Posebno je važno da smo donijeli stratešku odluku da u brod, koji ima kapacitet od 3,1 milijarde kubika plina godišnje, ugradimo novi modul za ukapljeni prirodni plin”, rekao je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković dodajući kako novi modul proizvodi tvrtka Wartsila.

Hrvatska ima ogroman prostor kako bi plin, koji dolazi na Krk plasirala drugim zemljama – Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj ali i BiH, rekao je Plenković.

Hrvatska je, istakao je, za povećanje i ulaganje u plinovode iskoristila i sredstva iz instrumenta REPowerEU te čak 533 milijuna eura uložila u povećanje kapaciteta plinovoda.

Plinacro investira i u povećanje volumena cijevi kako bi se kroz transportni sustav moglo prevesti više plina te se tako stvorile pretpostavke da Hrvatska bude energetsko čvorište, a cijevi koje će se raditi bit će takve da će se njima moći transportirati i vodik, rekao je premijer tijekom posjete.

Plenković je izdvojio i važnost uvrštenja Hrvatske na četiri transeuropska prometna koridora, čime smo, uz Njemačku, sada jedina europska zemlja koja je na četiri koridora u Europi – Rajna-Dunav, Mediteranski koridor, koridor Baltik-Jadran i koridor zapadni Balkan-istočni Mediteran.

Pročitajte još:

Ulaganja će se nastaviti, prometno će se povezati dijelovi Hrvatske kojima nedostaju potpune poveznice i plan je da do kraja desetljeća i možda još koju godinu sve hrvatske županije dođu u ravnopravan ekonomsko-prometni položaj, što su važne pretpostavke razvoja.