Lagarde: EU se mora pridržavati međunarodnih zakona ako želi koristiti zamrznutu rusku imovinu

Bilo kakva odluka Europske unije o korištenju zamrznute ruske državne imovine za pomoć Ukrajini mora se pridržavati međunarodnog prava, a Europska središnja banka (ESB) “pozorno prati” taj proces, rekla je u ponedjeljak predsjednica ESB-a Christine Lagarde.

EU traži način za korištenje nekog dijela ruske imovine vrijedne 210 milijardi eura koja je zamrznuta u Zapadnim zemljama nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, za financiranje obrane i obnove Ukrajine. 

Budući da bi direktna zapljena imovine bila ilegalna po međunarodnom pravu, političko vodstvo Europske unije radi na planu investiranja zamrznutog ruskog novca u obveznice bez kupona koje bi izdala Europska komisija, uz jamstva europskih vlada. Europska unija bi potom iskoristila tako dobiven novac za izdavanje “kredita za reparaciju” Ukrajini.

“Svakako očekujemo da će bilo kakav plan o kojem se sada raspravlja i kakav će se naposljetku uvesti biti izveden u skladu s međunarodnim pravilima, i s međunarodnim pravom,” rekla je Lagarde eurozastupnicima u Strasbourgu u ponedjeljak.

Lagarde je zabrinuta da bi povlačenje pravno spornih poteza moglo narušiti kredibilitet eura i odvratiti ulagače od držanja imovine u eurima, što bi onda moglo oslabiti financijsku stabilnost eurozone.

“S moje točke gledišta, i imajući u vidu financijsku stabilnost i snagu eura, vrlo pozorno ćemo pratiti razvoj događaja, kako bismo osigurali da je ono što se predlaže u skladu s međunarodnim pravom, s obzirom na financijsku stabilnost,” rekla je Lagarde u parlamentarnoj raspravi.

Kada je ruska imovina na početku rata zamrznuta, novac je uložen u obveznice. Te su obveznice sada dospjele, a novac je sada zaglavio na središnjem depozitoriju vrijednosnih papira Euroclear u Belgiji, zbog sankcija Rusiji.

Lagarde je rekla da bi se o bilo kakvoj odluci trebale složiti sve strane koje kod sebe drže rusku imovinu.

Europska komisija je početkom ovog mjeseca predstavila plan za koji kaže da bi mogao omogućiti korištenje do 185 milijardi eura – veći dio zamrznute ruske državne imovine od 210 milijardi eura – bez zapljene. Iako u načelu postoji politička potpora toj ideji, neke zemlje žele pojašnjavanje pravnih i fiskalnih rizika takvog manevra – a posebice Belgija, u kojoj se nalazi središnji depozitorij vrijednosnica Euroclear, i čiji cijeli BDP je gotovo 600 milijardi eura.

Euroclear je na početku rata u Ukrajini držao obveznice za rusku središnju banku. No, kako te obveznice dospijevaju na naplatu, zarađeni novac stoji na Euroclearu, koji ga trenutno ulaže u Europsku središnju banku. 

Komisija želi da umjesto tog novac ide u njene obveznice, a novac bi se koristio za kredite za reparaciju, koji bi se otplaćivali tek nakon što Ukrajina dobije ratnu odštetu od Rusije, što je predviđeno nekim budućim mirovnim sporazumom. Na taj način bi se omogućilo da Ukrajina odmah počne trošiti novac, umjesto da čeka rusku isplatu.

U cijelom svijetu je zbog rata zamrznuto oko 300 milijardi dolara ruske državne imovine, a ta brojka ne uključuje zamrznutu imovinu ruskih oligarha stavljenih na razne popise sankcija. Od toga je u Europi oko 210 milijardi eura, od čega 185 milijardi eura kontrolira Euroclear. Do sada se oko 176 milijardi eura ruskih obveznica u Euroclearu pretvorilo u gotovinu, a preostalih devet milijardi obveznica dospijevaju 2026. i 2027. godine.

EU će stoga imati oko 185 milijardi eura ako provede plan sa kreditom za reparaciju oslanjanjem isključivo na imovinu koju drži Euroclear. Međutim, budući da će EU možda prvo morati Ukrajini platiti 45 milijardi eura kredita skupine G7 dogovorenog prošle godine, stvarni iznos zasad iznosi 140 milijardi eura.

Iz Komisije su rekli da će pričekati procjenu potreba Ukrajine za financiranjem koju će provesti Međunarodni monetarni fond (MMF) 2026. i 2027. prije nego što donese odluku o veličini zajma. Finska i Švedska procjenjuju da će nepokrivene potrebe Ukrajine za financiranjem u te dvije godine biti oko 130 milijardi eura.

Kršenje međunarodnih zakona tako bi se izbjeglo jer bi Rusija zadržala pravo na potraživanja od 185 milijardi eura u Euroclearu, dok bi za Euroclear jedina promjena u odnosu na trenutačnu situaciju bilo da sad ulaže rusku gotovinu u obveznice Komisije, umjesto u depozite ESB-a.

Cijeli plan bi trebao biti pokriven 100-postotnim jamstvom, od strane svih zemalja članica EU, razmjerno veličini njihovih ekonomija. Međutim, u Komisiji su svjesni da će Mađarska vjerojatno odbiti da jamči za kredit Ukrajini, pa je spremna uključiti u plan samo 26 ostalih država EU, budući da bi, s obzirom na malu gospodarsku veličinu Mađarske, njezin udio u jamstvima ionako bio neznatan.

Rizik za europske vlade je vrlo nizak, jer bi se njihova jamstva aktivirala samo u slučaju da same vlade EU odluče odmrznuti rusku imovinu prije nego što Rusija isplati ratnu odštetu Ukrajini.