Predsjednica Europske središnje banke (ESB), Christine Lagarde, izjavila je da je eurozona “vrlo blizu” postizanja srednjoročnog cilja inflacije središnje banke, prema intervjuu objavljenom u Financial Timesu.
Ranije u prosincu, Lagarde je rekla da će središnja banka dodatno smanjiti kamatne stope ako inflacija nastavi usporavati prema ciljanih dva posto, budući da obuzdavanje rasta više nije potrebno.
“Vrlo smo blizu trenutka kada možemo proglasiti da smo održivo doveli inflaciju na naš srednjoročni cilj od dva posto. Znate, inflacija, prema najnovijem očitanju, iznosi 2,2 posto. Ali inflacija u uslugama je još uvijek na 3,9 posto i ne mijenja se značajno. Kreće se oko četiri posto, a sada blago opada ” rekla je Lagarde u ovom intervjuu koji prenosi Reuters, naglašavajući potrebu za daljnjom pažnjom prema inflaciji u uslugama.
Lagarde je izjavila i da se protivi odmazdi Europe zbog prijetnji tarifama koje je iznio novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump.
“Rekla sam da je odmazda loš pristup jer smatram da su ukupna ograničenja u trgovini, uzvratne mjere i ovaj konfliktni pristup loši za globalnu ekonomiju u cjelini,” dodala je predsjednica ESB-a.
Poput Lagarde, guverner irske središnje banke Gabriel Makhlouf također je upozorio da su neki elementi inflacije u uslugama u eurozoni pomalo zabrinjavajući, navodi list.
Neizvjesnost je zasjenila prognozu za 2025. godinu, budući da su Trumpove poteze gotovo nemoguće predvidjeti, izjavio je Makhlouf, član Upravnog vijeća ESB-a. Makhlouf bi i dalje preferirao postepeno smanjenje kamatnih stopa umjesto velikih skokova, osim ako se činjenice i dokazi ne promijene.
“Dosad nisam vidio, niti u ovom trenutku vidim, potrebu za iznenadnim velikim smanjenjem. Ne bismo htjeli zakomplicirati naš cilj stabilnosti cijena takvim mjerama osiguranja” rekao je, referirajući se na zahtjeve da središnja banka započne snižavati stope za 50 baznih bodova.
I guverner Hrvatske narodne banke (HNB) koji je i član Upravnog vijeća ESB-a kaže da će se dosadašnje smanjenje kamatnih stopa u Hrvatskoj najviše osjetiti u sektoru kredita za gospodarstvo. Unatoč povoljnijim uvjetima financiranja, krediti poduzećima su tek skromno porasli uz naznake oporavka.
„U Hrvatskoj se ovo smanjenje odražava na pad kamatnih stopa prema poduzećima dok su kamatne stope na stambene kredite još uvijek na istoj razini ili su se tek neznatno sada počele smanjivati, kao i kod gotovinskih nenamjenskih kredita, iako su oni i dalje najjeftiniji u poređenju s ostalim članicama EU“, pojasnio je guverner Vujčić na godišnjem brifingu.
Očekuje se i da će inflacija u Hrvatskoj u 2025. godini iznositi 3,5 posto a 2026. godine 2,5 posto, dok bi u eurozoni ona trebala biti 2,1 posto u 2025. godini a 1,9 posto u 2026. godini. U 2025. godini očekuje se i rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 3,3 posto a u 2026. godini tri posto a on i dalje odražava snažnu osobnu potrošnju. HNB očekuje i rast realnih plaća u narednoj godini te se očekuje veći standard građana.
No guverner Vujičić upozorava i da bi naredna godina mogla imati slične poremećaje jer u ovom trenutku nitko ne zna što Hrvatsku čeka u slučaju trgovinskog rata, jer je teško projicirati scenarije dok se ne zna zvaničan obuhvat potencijalnih carinskih mjera.
Pročitajte još:
„Daljnje jačane geopolitičkih napetosti, fragmentacija, deglobalizacija, mogućnost trgovinskog rata, ukoliko se počnu uvoditi carine pa krene odgovor na uvođenje carina – sve to bi moglo djelovati inflacijski. Naravno, klimatske promjene više ne možemo zanemariti jer sada već istraživanja pokazuju da je povišena frekvencija vremenskih neprilika te da utječe na cijene hrane, prvenstveno na više“, rekao je Vujčić.
No, jedno je sigurno, kako kaže, uvođenje carina je svakako manje kobno za gospodarstva od općeg trgovinskog rata.
